Potaknuta novim problemima u poslovanju apoteka koje izaziva porast inflacije, Udruga ljekarnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca traži od Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje donošenje mjera za skraćivanje rokova plaćanja lijekova na recept.

Kako pojašnjava Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika, inflacija koja je premašila osam posto dodatan je udar na ljekarnike koji ionako teško posluju jer se rokovi plaćanja ne spuštaju ispod dvjesto dana, a u nekim razdobljima u protekloj godini dosegli su i 250 dana.“Zamislite što za poslovanje znači inflacija od osam posto i rok plaćanja od nekoliko mjeseci ako propisana naknada za izdavanje lijeka odgovara marži od oko sedam posto. To znači da u trenutku naplate lijeka apoteka gubi bar jedan posto”, ističe Cvetojević. Uz pristojne rokove plaćanja, tvrdi Cvetojević, porast inflacije ljekarnici bi lakše podnijeli. “Najviše su pogođeni mali ljekarnici koji nemaju odakle pretakati sredstva i prodavanje lijekova recept osnova im je prihoda od poslovanja. Njima kao i uvijek može pomoći jedino pristojan rok naplate”, kaže Cvetojević.Od rebalansa državnog proračuna mnogo se očekivalo, no za lijekove na recept u njemu je izdvojeno tek oko 200 milijuna kuna koji su u srpnju sjeli na račune apoteka. To je doduše umirilo duhove na par mjeseci, a veledrogerije su se zadovoljile i podmirivanjem dijela dugova koji su bili rezultat povećanja bolničkih limita. No zahvaljujući inflaciji ili ne, već u rujnu, a to pokazuje i akcija HUP-ove sekcije, pitanje rokova plaćanja lijekova na recept ponovno se pokreće. Predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan slaže se da će problem eskalirati vrlo brzo. Nije novost da sustavu nedostaje oko 600 do 700 milijuna kuna za ovu godinu, plus lanjski dugovi čime ukupni dug za lijekove dostiže oko 1,2 milijarde kuna. Treba znati da se u ovoj godini za razliku od prošle nisu dogodila drastična snižavanja cijena lijekova, a istodobno raste propisivanje lijekova tako da se očekuje povećanje potrošnje za najmanje deset posto u odnosu na lanjskih oko 3,1 milijarde kuna”, upozorava Portolan.