Opet smo neslavni rekorderi: Stopa inflacije u Hrvatskoj početkom godine duplo viša od prosjeka eurozone

Autor: Jadranka Dozan , 04. veljača 2025. u 08:13
Foto: Robert Anic/PIXSELL

Potrošačke udruge nastoje strukturiranije osmisliti građanski bunt i održavati ga.

Već duže vrijeme objave podataka o inflaciji prate komentari kako približavanje inflacijskom cilju od dva posto ne znači i da je on lako dostižan, a to potvrđuje i ponovno ubrzanje godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena.

Bojazni oko inflatornih pritisaka pojačane su prijetnjama vezanim uz carinsku politiku nove američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom. Za razliku od ECB-a, Fed je zbog mutne slike njezinih implikacija odlučio prikočiti sa spuštanjem kamatnih stopa.

Na posljednje poruke iz Bijele kuće i Feda tržišta su reagirala (i) jačanjem dolara koji se na relaciji prema euru dodatno približio paritetu. Na međuvalutarnim tržištima vrijednost eura spustila se početkom tjedna na 1,02 dolara. Na razini eurozone, pak, inflacija je u siječnju ubrzala tek blago, preliminarne procjene kažu – na 2,5 posto (s 2,4 posto u prosincu).

U Hrvatskoj su stope inflacije otprije osjetno više od prosjeka EU i eurozone, a i trend ubrzanja je izraženiji. Prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu, godišnja stopa kod nas je ubrzala s prosinačkih 4,5 na 5 posto u siječnju. Dakle, viša je čak duplo, tj. za 2,5 postotna boda.

Prema nacionalnoj metodologiji, rast opće razine cijena u godišnjim je usporedbama s prosinačkih 3,5 ubrzao na 4 posto u siječnju. Najnovija procjena sa zanimanjem se čekala i zbog toga što je zadnji tjedan prošlog mjeseca u Hrvatskoj bio obilježen kampanjom bojkota trgovaca. Prve računice DZS-a kažu da su na mjesečnoj razini cijene u prosjeku porasle samo 0,1 posto.

No, pritom je hrana, čija su poskupljenja bila i glavni okidač za iniciranje građanskih “akcija otpora”, u odnosu na prosinac prosječno poskupjela jedan posto. Poskupjela je i energija, i to prosječno 2,2, kao i usluge (za 1,4 posto), dok je ublažavajuće djelovao pad cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda koji su u prosjeku pojeftinili 3,4 posto. Podaci Porezne uprave sugerirali su da je tijekom protekla dva vikenda kampanja bojkota ostavila traga na fiskalizirane promete.

Aktivizam građana i bojkoti zasad se ne održavaju u brojkama o inflaciji, no pritisak na trgovačke lance počeo se prelijevati i prema – dobavljačima/Nikola Čutuk/PIXSELL

Izbacivanje s polica?
Potrošačke udruge nastoje strukturiranije osmisliti građanski bunt i održavati ga. A dok je Vlada posegnula za novim proširenjem liste proizvoda s administrativno ograničenim cijenama, i dio domaćih trgovaca koji su nezadovoljni što su samo trgovci mete napada, napravio je korak dalje. Tako su iz uprave trgovačkog lanca Tommy ovih dana uputili pismo dobavljačima.

Uz ostalo, poručili su im kako u svjetlu trenutnih okolnosti na tržištu smatraju da su daljnja povećanja cijena jednostavno neprihvatljiva te da od početka veljače pa do daljnjega ne prihvaćaju izmjene cjenika s najavljenim povećanjima cijena, tj. da očekuju da ih vrate razinu s kraja prosinca (prije poskupljenja). Onima koji to ne prihvate zadržavaju pravo da te proizvode izlistaju iz asortimana i skinu ih s polica.

Lako je pretpostaviti da su se i u drugim trgovačkim lancima odnosi s dobavljačima zategnuli. Mjesečni podaci o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima još uvijek ne pokazuju naznake promjena raspoloženja potrošača. Tijekom (cijelog) siječnja ukupno je, u svim djelatnostima, izdano 2,3 posto više računa, čija je vrijednost dosegnula 2,82 milijardi eura ili 10 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

U sektoru trgovine kroz fiskalne je blagajne prošlo više od 2,1 milijardu eura prometa, što predstavlja godišnji porast za 7,6 posto, a to je povećanje ostvareno na 1,2 posto više računa. U ugostiteljstvu je, pak, siječanjski promet premašio 292 milijuna ili čak 16 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

U trgovini 2,1 mlrd. eura prometa

U siječnju je u trgovini kroz fiskalne blagajne prošlo više od 2,1 milijardu eura prometa, što predstavlja godišnji porast za 7,6 posto.

Kaotičan rasplet
U isto vrijeme, procijenjena godišnja stopa promjene cijena u siječnju je iznosila već spomenutih četiri posto, s tim da su usluge u prosjeku 6,3 posto skuplje nego u siječnju 2024., Hranu, piće i duhan 4,7 posto, a Energija 4,5. Industrijski neprehrambeni proizvodi i u godišnjim su usporedbama bili svojevrsni amortizer; prema statističkim izračunima cijene su im danas u prosjeku samo 0,5 posto više.

Temom cijena i bojkota pozabavio se ovih dana i poduzetnik i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Uz ostalo, podsjetio je kako inflacija, nasuprot percepciji velike većine ljudi, nije mikroekonomski nego makroekonomski fenomen. “Nije pitanje imamo li makroekonomsku neravnotežu (imamo ju, samo još ne boli jako), nego kako i u kojem roku će se ona otkloniti”, ističe. Bojkot je, prema njemu, zanimljiv signal mogućeg kolektivnog ponašanja kroz koje će se pritisak makroekonomske neravnoteže možda smanjiti. No, bojkot možda najavljuje i kaotičan rasplet makroekonomskih neravnoteža.

Pita li se tog ekonomista, najbolje rješenje za njih bilo bi što prije započeti s fiskalnom prilagodbom, a ekonomsku politiku usmjeriti prema otklanjanju ograničenja na strani ponude – poticanju investicija. “Još uvijek ima vremena da se prijelazne godine 2025. i 2026. iskoriste za takav zaokret ekonomske politike iako vrijeme pomalo istječe”, zaključuje.

Komentirajte prvi

New Report

Close