Na tržištu rada još u veljači krenuo je sezonski uobičajeni rast zaposlenosti, ali ta dinamika osjetno je sporija nego prijašnjih godina. Tijekom prošlog mjeseca broj osiguranika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) porastao je za oko 11,8 tisuća, na više od 1,73 milijuna.

U usporedbi s krajem lanjskog ožujka, to je povećanje za manje od 15 tisuća osoba, što predstavlja postotni rast manji od jedan posto (0,87 posto). Sličnu dinamiku sugeriraju i usporedbe prvom tromjesečju ove i prošle godine, dok je, primjerice, u prvom kvartalu 2025. u odnosu na prethodnu godinu njihov broj bio povećan za 70-ak tisuća ili 4,3 posto.

Isto tako, u raznim je oblicima radnog statusa potkraj ožujka radilo i uplaćivalo doprinose samo 5,3 tisuće osoba više nego početkom godine, dok je lani njihov broj u prva tri mjeseca povećan za oko 11,3 tisuće.

Trend slabljenja rasta potražnje za radom prisutan je već neko vrijeme, što je s obzirom na realne tokove gospodarske aktivnosti i višegodišnji niz snažne dinamike ekonomskog rasta i zaposlenosti očekivano. I u Vladi su, uostalom, za ovu godinu u pogledu zaposlenosti projicirali usporavanje tempa – nakon lanjskog povećanja za 2,5 posto, za ovu su predvidjeli 1,6 posto rasta. Ako je suditi prema prvoj četvrtini godine, usporavanje bi moglo biti i nešto jače, a u određenoj mjeri na to bi mogle utjecati i aktualne geopolitičke napetosti i neizvjesnosti.

Među ekonomistima se uglavnom očekuje da bi taj utjecaj na tržište rada mogao biti umjeren, a analitičarka Raiffeisen banke Elizabeta Sabolek Resanović podcrtava kako bi se to ponajprije moglo očitovati u nešto opreznijem zapošljavanju u sektorima osjetljivijima na vanjsku potražnju i kretanja cijena energije. U takvu okruženju ne može se isključiti i blago usporavanje potražnje za radnom snagom u pojedinim djelatnostima, kaže.

Manji uvoz radnika

Na tragu usporavanja su, uz ostalo, i najnoviji podaci o izdanim dozvolama za strane radnike iz tzv. trećih zemalja (izvan EU). Prema podacima MUP-a, u prva tri mjeseca ukupno ih je izdano 47.040, što je za 12 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine (53.662). Pritom je npr. za rad u turizmu i ugostiteljstvu izdano više dozvola nego lani, a od pet najzastupljenijih sektora u uvozu radne snage blago povećanje bilježi se još samo u trgovini.

Nasuprot tomu, u građevinarstvu je ove godine izdano nešto više od 13,6 tisuća dozvola ili 21 posto manje nego lani, a smanjenje se bilježi i u industriji te djelatnosti prijevoza i skladištenja. U godišnjim usporedbama izdanih dozvola treba imati na umu da je sa zakonskim izmjenama iz lanjskog ožujka omogućeno da se one izdaju do tri godine (a ne do godine dana) ovisno o trajanju ugovora o radu, no ta promjena u prvom kvartalu još nema veći utjecaj. Trend pada njihova broja bio je vidljiv i za prva dva mjeseca, kad se utjecaj promjene pravila još nije očitovao u međugodišnjim promjenama.

Turizam zapošljava

Kad je riječ o broju osiguranika pri HZMO-u, u turističko-ugostiteljskim djelatnostima na kraju ožujka ove godine ih je bilo za oko dva posto više nego lani. U prerađivačkoj industriji danas pak ima 244,7 osiguranika, što je za oko 5200 ili dva posto manje nego godinu dana prije. No, istodobno se u tri skupine djelatnosti koje se pretežito odnose na javni sektor – javna uprava i obrana, obrazovanje i zdravstveni sustav – i dalje bilježi rast zaposlenosti.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

Dok je u javnoj upravi i obrani u tih godinu dana broj osiguranika povećan za umjerenih sedamstotinjak ili 0,6 posto, u obrazovanju je povećan za 4917 ili 3,7 posto, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi za 3364 ili 2,7 posto. Sve u svemu, u ta tri bloka danas radi oko 9000 osoba više nego prije godinu dana, što predstavlja čak 60 posto ukupnog godišnjeg povećanja broja osiguranika.