Iz Državnog zavoda za statistiku stigli su najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji koji ponovno imaju negativan predznak, zasjenjujući tako više priča o značajnim industrijskim investicijama koje su u novije vrijeme bile u fokusu javnosti.

Uz nedavno otvorenje Podravkine nove tvornice za preradu rajčica, unazad nekoliko tjedana pažnju je privlačilo još nekoliko investicija u raznim fazama realizacije. Jedan od intrigantnijih projekata svakako je izgradnja tvornice robotaksija u Lučkom.

Končar je pak sa Siemens Energy nedavno potpisao sporazum o izgradnji nove tvornice transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu. Mediji su zabilježili i dobro napredovanje 120 milijuna eura vrijedne investicije u izgradnju održivog postrojenja tvrtke Knauf Insulation u Novom Marofu.

Isto tako, u okviru projekta revitalizacije Imunološkog zavoda odabir je najboljeg ponuđača za izradu projektne dokumentacije za gradnju nove upravne bio prigoda za podsjetnik na predstojeću izgradnju triju pogona Zavoda u Rugvici (za proizvodnju zmijskog protuotrova, virusnih cjepiva i preradu krvne plazme).

Istodobno, ako je suditi prema prvom polugodištu, domaća industrija ide prema drugoj godini uzastopnog pada obujma proizvodnje. Prema DZS-u, ukupna proizvodna aktivnost industrije sedmi mjesec zaredom bilježi međugodišnje smanjenje. U tom nizu lipanjski je pad bio i najdublji, čak 8,3 posto (kalendarski prilagođeno), a prva polovica godine time je zaključena s 4,3 posto manjim volumenom proizvodnje nego u prvih šest mjeseci 2023.

Tome je nemalo pridonio pad proizvodnje u djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom koja u strukturi ukupne industrije ima udjel oko 14 posto. U lipnju je u odnosu na isti mjesec prošle godine proizvodnja u toj djelatnosti bila za čak 22,4 posto manja, a u prvoj polovici godine za nešto manje od 17 posto.

Hrane proizveli više
Prerađivački sektor, koji čini više od četiri petine (81,5%) ukupne industrijske proizvodnje, obujmom proizvodnje također zaostaje za prošlom godinom, ali minusi su ipak znatno manji – 6,4 posto gleda li se samo lipanj, a 2,1 posto u prvom polugodištu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lipanjska proizvodnja u odnosu na isti lanjski mjesec porasla je u samo pet djelatnosti prerađivačke industrije, a polugodišnja aktivnost u usporedbi s prošlom godinom povećana je u osam djelatnosti, dok je kod njih 15-ak slabija od lanjske.

Prehrambena industrija s već poslovično najvećim udjelom (15-ak posto) jedna je od onih koje su sredinom godinom ove godine ostvarile kakav-takav rast (proizvodnja veća nego lani za 0,4 posto), iako je lipanjska aktivnost i u njoj bila niža nego u istom mjesecu prošle godine.

Porast obujma u prvom polugodištu bilježi i proizvodnja pića, i to za nepunih 8 posto, a među značajnijim prerađivačkim granama pozitivne stope, iako znatno umjerenije, ostvarene su i u proizvodnji električne opreme (+4,7 posto), naftnih derivata (2,5 posto), kemikalija i kemijskih proizvoda (1,6 posto) te farmaceutskoj industriji (0,4 posto rasta).

Dvoznamenkasta smanjenja
Nasuprot tome, uz gotovo 18-postotni pad u djelatnosti proizvodnje strojeva i opreme te kožnih proizvoda, tek nešto manji dvoznamenkast pad bio je kod proizvođača odjeće (16,5 posto) te proizvoda za autoindustriju (14 posto). Smanjenja proizvodnje tek malo manja od 10 posto bilježe se i u brodogradnji odnosno tzv. ostalim prijevoznim sredstvima (9,6%), slično vrijedi i za industriju namještaja (9,4 posto).

Uz trenutne trendove udjel industrije u strukturi hrvatskoj BDP-a, koji je lani iznosio nešto više od 14 posto, ove bi godine mogao još malo pasti. On je i danas ispodprosječan u odnosu na ostatak EU, a tako će biti i ubuduće, ali u pet-šest članica Unije on je i manji. Recentni pad proizvodnje svakako ne zvuči ohrabrujuće.