Kakav god bio epilog u slučaju stečaja Imunološkog zavoda, a što je nadležan reći Visoki trgovački sud, čini se da će ostati na snazi zakonska zamka koja može zadesiti i druge.

Zakonodavac zasad ne daje naznake da bi korigirao tu 'stupicu' koja počinje temeljem opcije iz Stečajnog zakona. Na nju se pozvao direktor Imunološkog predloživši stečaj zbog prijeteće nelikvidnosti što jest pravo Uprave. No, pritom je preskočio predstečajni prijedlog koji je, s druge strane, zakonska obveza Uprave. U slučaju konzumiranja zakonskog prava, a zaobilaženja zakonske obveze, dolazi do nepremostivog problema i to, čini se, manje zbog poteza Uprave i neinformiranosti NO-a koji je ovaj put bio pod kontrolom HNS-a, a više uslijed krutog Stečajnog zakona.

Zabranivši nastavak poslovanja u stečaju, pa tako i izlaz iz njega kroz zainteresiranog strateškog partnera, taj zakon sva rješenja vidi isključivo u sferi predstečaja. Kako je ta faza ovdje izostala, i to iz još uvijek nejasnih razloga, ograničenja iz stečajnog propisa izbila su u punoj snazi. Naime, usprkos tome što je tvrtka od strateški važnosti za državu, Imunološki zavod u stečaju može računati isključivo na likvidaciju. To se sad pokazuje i kao visoka cijena za neživotna zakonska rješenja i kao  bumerang Vladi zbog ukidanja alternative likvidaciji u stečaju.

"U stečaju se po novim pravilima ne može poslovati što isključuje šansu za  eventualnog strateškog partnera. Na žalost preustroj je ukinut, a da on manjka upravo potvrđuje slučaj Imunološkog", kaže Pero Hrkać koji vodi stečaj TŽV Gredelja, posljednje velike tvrtke koja je u minut do 12 sati u stečaj ušla po starom režimu. Kako ističe odvjetnik Mićo Ljubenko, nasušno su potrebni oni zakoni koji ne ograničavaju poduzetničke slobode, odnosno koji nude više opcija. Nasuprot tome, koliko je zakonska krutost rigidna u novim stečajevima, govori i zabrana povlačenja prijedloga za pokretanje stečaja. "Imunološki zavod upravo je kolateralna žrtva nove odredbe", kaže Ljubenko.