Hrvatska ima 554 tisuće neaktivnih osoba u dobi od 20 do 64 godine i to 154 tisuća osoba u dobi od 25 do 49 godina te oko 304 tisuće u dobi od 50 do 64 godine. Svaki jedanaesti među njima ima završen fakultet, a svaki dvanaesti gimnaziju, piše u četvrtak Večernji list.

štednja

Pod kojim uvjetima možete naslijediti mirovinu iz drugog stupa

Neaktivne osobe jedini su prostor gdje bi Hrvatska mogla tražiti novu radnu snagu na domaćem tržištu, uz jači angažman starijih, pa i umirovljenika.

Prema anketi o radnoj snazi, Hrvatska je u drugom ovogodišnjem tromjesečju imala milijun i 611 tisuća zaposlenih te 95 tisuća nezaposlenih.

Riječ je o međunarodnoj metodi praćenja radne aktivnosti po kojoj se u zaposlene računaju svi koji su nešto radili u protekla dva tjedna. Jučer objavljeni podaci kažu da je na svakih 100 osoba u dobi s navršene 64 godine njih 66 bio zaposleno, nešto manje od šest (5,7) ih je bilo nezaposleno, dok su ostali ili neaktivni ili su se školovali.

Hrvatska drastično gubi stanovništvo u svim mlađim dobnim skupinama, uključujući i osobe u dobi do 65 godina, ali se zato povećava broj starijih. Uostalom, svaki treći stanovnik Hrvatske je u mirovini, što je jedan od najgorih omjera u EU. Hrvatska ima mlade umirovljenike zbog braniteljske populacije i ratnih veterana, ali i relativno niske dobi za odlazak u mirovinu u odnosu na druge zemlje gdje je ta granica podignuta na 67 ili 68 godina.

No domaću statistiku muči još jedna zavrzlama. Stopa zaposlenosti i aktivnosti tek se od ove godine računa na osnovi službenog podatka o broju stanovnika iz posljednjeg popisa stanovništva. Sve do prošle godine za statistiku su korišteni podaci iz prethodnog popisa 2011. pa će se sve dosadašnje serije morati prilagoditi činjenici da smo u deset godina ostali bez 400 tisuća stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.