Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020., za koji iz zajedničke blagajne Europske unije Hrvatska godišnje može povući 332 milijuna eura, i Strateška studija o utjecaju programa na okoliš bit će na javnom uvidu od 13. lipnja do 12. srpnja ove godine, najavili su iz Ministarstva poljoprivrede pozivajući novinare na prvu prezentaciju koja će biti održana danas na njihovoj matičnoj adresi.

Kako su na internetskoj stranici Ministarstva objavljeni Program ruralnog razvoja s datumom iz siječnja i prezentacija kreirana u ožujku pokušali smo odgonetnuti što poljoprivrednici, ali i ukupno stanovništvo u ruralnim područjima, na koja se odnosi 99,24 posto teritorija, mogu očekivati od izdašnog programa koji je već u debelom kašnjenju. 

Izvisili za 2014.
Potkraj prošle godine iz Ministarstva su poručili da će program biti upućen Vladi na usvajanje do kraja siječnja 2014. Međutim, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, ocjenjujući nacrt programa povjerenstvo Europske komisije u travnju ove godine opet je izreklo dugu listu primjedbi. Prigovorili su, među ostalim, što se projekti već ne ugovaraju jer je to moguće iako program nije usvojen, samo korisnicima treba kazati da će potporu dobiti nakon njegova usvajanja.Gdje i što zapinje da program već nije prihvaćen, nemoguće je dobiti konkretan odgovor, tek su nam neslužbeno u resornom ministarstvu potvrdili da im je trenutačni prioritet usvajanje strateške studije o utjecaju programa na okoliš jer ona mora prva biti prihvaćena. Kako se već i lipanj primiče kraju, ostaje dvojbeno hoće li ove godine uopće biti objavljen ijedan natječaj, što znači da je novac za ovu godinu definitivno izgubljen.  

Dugoročno gledano, mjesta optimizmu ipak ima. Mladi poljoprivrednici i mala poljoprivredna gospodarstva konačno su u fokusu, ali ne zbog odluke lokalne administracije koja kreira program ruralnog razvoja, već zbog kriterija postavljenih kroz model zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.Za ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, uz uvjet da danas imaju godišnji prihod veći od 4000 eura, može se po projektu dobiti do tri milijuna eura potpore, a za voćarstvo, povrćarstvo, stočarstvo te peradarstvo i pet milijuna eura. Potpora u pravilu iznosi 50 posto ukupna investicijskog troška. No, ako je ulaganje povezano s provedbom Nitratne direktive, potpora se penje na 75 posto, ako je usto riječ o poljoprivredniku mlađem od 40 godina, i do 90 posto.  

Pola novca odmah
Ako je pak riječ o investiciji koja povećava dodanu vrijednost kroz modernizaciju i preradu te trženje poljoprivrednih proizvoda, iznos maksimalne potpore je do pet milijuna eura. Toliki iznos potpore bit će moguće dobiti i za izgradnju sustava navodnjavanja na gospodarstvu. Za razliku od SAPARD-a i IPARD-a, gdje su potpore isplaćivane nakon što bi investicija već bila u funkciji, ovdje je moguće dobiti 50 posto predujma, a ostatak u dva obraka.