EN DE

I uz Vladine amortizere za gorivo inflacija već u ožujku nadomak pet posto

Autor: Jadranka Dozan
31. ožujak 2026. u 22:00
Podijeli članak —
U mjesecu eskalacije sukoba na Bliskom istoku i pratećih potresa na energetskim tržištima, i na razini cijelog europodručja inflacija je ubrzala, ali Hrvatska je rekorderka po inflaciji/Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Nešto viša godišnja stopa se očekivala, ali ne i skok za cijeli bod – s 3,8 na 4,8 posto.

Nije da se u ožujku nije očekivalo ubrzanje inflacije, ali skok godišnje stope za cijeli postotni bod – na 4,8 posto, s 3,8 u veljači – ipak se nije očekivao. Ističući kako je takav intenzitet rasta potrošačkih cijena posljednji put zabilježen potkraj 2023., analitičari Raiffeisen banke priznaju kako je prva procjena Državnog zavoda za statistiku ipak nadmašila njihova očekivanja.

U mjesecu eskalacije sukoba na Bliskom istoku i pratećih potresa na energetskim tržištima, i na razini cijelog europodručja inflacija je ubrzala, ali manje nego kod nas. Prema harmoniziranom indeksu (HICP) godišnja stopa inflacije je s 1,9 posto porasla na 2,5 posto u prosjeku, dok je Hrvatska prema toj mjeri inflacije ubrzanjem s 3,9 na 4,7 posto ponovno zasjela na prvo mjesto među članicama eurozone. Ožujskom povećanju godišnje stope i kod nas je najviše kumovala komponenta energije, koja uz goriva i maziva uključuje i druge energente kućanstava (poput struje, plina, grijanja), a u strukturi potrošnje prosječnog kućanstva čini oko 16 posto.

Cijene energije u prosjeku su, prema DZS-u, porasle za pet posto, a u godišnjim usporedbama njihov je rast time ubrzao s 4,3 posto (u veljači) na dvoznamenkastih 11,3 posto. Prošlomjesečno poskupljenje energije bilo bi i veće da već od 10. ožujka za osnovna goriva Vlada nije krenula, među prvima u EU, s administrativnim ograničavanjem najviše maloprodajne cijene.

Kod usluga rast još ne odražava utjecaj cijena energenata, nego već prije probuđenih inflacijskih očekivanja, što je posao središnje banke.

Željko Lovrinčević, EIZ

Usluge na 7,8 posto rasta

Ubrzanju godišnje stope inflacije pridonijele su i usluge, čije su cijene na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto, a njihov godišnji rast ubrzao je sa 7,7 na 7,8 posto. U kategoriji Hrane, pića i duhana godišnja je stopa također ubrzala, s 3,6 na 3,9 posto, ali to ubrzanje uglavnom se pripisuje tzv. baznom efektu. Tijekom prošlog mjeseca, naime, prosječne su cijene tog agregata (s oko 32 posto udjela u košarici) u odnosu na veljaču ostale gotovo nepromijenjene.

Jedina od četiri glavne komponente inflacije s međugodišnjim padom tako su ostali neprehrambeni industrijski proizvodi koji su na mjesečnoj razini u prosjeku poskupjeli za 1,5 posto. Komentirajući preliminarne brojke državnih statističara, Boris Vujčić, guverner HNB-a na odlasku, konstatirao je kako porast inflacije prvenstveno odražava ono što se događa u Iranu i Hormuškom tjesnacu. Što dulje rat bude trajao i što budu veća razaranja energetske infrastrukture, možemo očekivati više i dulje pritiske na cijene energije koji se onda prenose i u povišenje inflacije, kaže. Ministar financija Tomislav Ćorić također ističe kako Hrvatska, kao ni druge zemlje, ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.

“Vlada je mjerama koje smo poduzimali u proteklih mjesec dana djelomično apsorbirala taj udar, ali on se jednostavno ne može potpuno neutralizirati. Usto, inflaciji doprinosi i sektor usluga”, naglasio je. Iako stopa inflacije ne djeluje ohrabrujuće, svi se nadaju da će sukob na Bliskom istoku uskoro prestati. U suprotnom će cijela Europa imati problem s inflatornim kretanjima, neke zemlje i s dobavom energenata, s tim da, prema Ćoriću, Hrvatska nije među njima jer je naša dobava je osigurana.

Prosječna inflacija oko ‘petice’

Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, u vezi s najnovijim podacima podsjeća da Hrvatska ima najvišu stopu u eurozoni iako i dalje ima uvelike kontrolirane cijene energije, što znači i manji prostor za relaksaciju pritisaka.

Isto tako, napominje da u segmentu usluga rast cijena još ne odražava utjecaj recentnog rasta cijena energenata već već prije probuđena inflacijska očekivanja, što je područje na koje u smislu sprječavanja treba djelovati središnja banka. Sve u svemu, smatra da će cijene energenata u idućim mjesecima pritiskati i druge komponente inflacije, a u konačnici bi i prosječna inflacija ove godine mogla porasti na oko pet posto.

Autor: Jadranka Dozan
31. ožujak 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close