Niz novih tužbi zbog povrede prava osobnosti kojom je pretrpljena neimovinska šteta postao je aktualan jučer u sklopu početka primjene novog Zakona o obveznim odnosima. Budu li masovno upotrebljene kao u vicu u kojem na pitanje što će učiniti s milijun kuna na lotu, Zagorac odgovori “sve ću vas tužit”, Hrvatska će biti preplavljena tužbama zbog povrede prava osobnosti. Od tužbi protiv frizerke koja nije na zadovoljavajući način obojila kosu, turističke agencije koja nije ispunila očekivanja glede turističkog aranžmana, poslodavca i konkretne osobe koja šikanira radnika na poslu (i obrnuto u slučaju konstruiranja mobinga od radnika koji izbjegava posao) do tužbi zbog povrijeđenoga duševnog mira koji je kompaniji narušen objavljivanjem neistinitih informacija koje negativno utječu na prodaju njezinih proizvoda. Kompanija sada može tužiti i radnika što je otkrio njezinu poslovnu tajnu te se tako regresirati i za duševnu bol.

Proširen opseg
Uz ostale novitete novi ZOO proširuje pravo na neimovinsku štetu, a spomenuta prava osobnosti koja mogu biti povod tužbama i zakon samo navodi kao primjere što znači da je moguće od slučaja do slučaja utvrditi i postojanje drugih prava osobnosti. To znači da je kod fizičkih osoba bitno proširen opseg tužbi za naknadu nematerijalne štete jer se dosad mogla tražiti samo po osnovi fizičke i duševne boli te pretrpljenog straha. No i pravne osobe postale su zaštićene u pravu osobnosti, pa i one imaju pravo na naknadu neimovinske štete. To znači da u slučajevima u kojima je tvrtkama povrijeđeno pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, slobodu privređivanja i drugo mogu u sudskom postupku tražiti i dobiti novčanu odštetu. Modernizirana zakonska rješenja ipak prate kontroverzne najave implikacija koje će imati i u pogledu učestalosti novih tužbi s kojima će se susresti sudovi i u pogledu pripremljenosti sudaca da ujednačeno rješavaju nove predmete. Dijametralno suprotna očekivanja u stručnoj javnosti kreću se od onih koji ne vjeruju da će broj sudskih tužbi eskaliratati do onih koji očekuju da će to biti okidač za pravu lavinu tužbi za odštete. Među onim pravnim stručnjacima koji tvrde kako nema straha da će sudovi imati više posla zbog novog ZOO-a ističe se Marko Baretić s katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Baretić vjeruje da stranke neće olako ulaziti u te parnice zbog troškova postupka koji snosi stranka koja izgubi spor te zbog postojanja pravnih mehanizama koji će ograničiti objesno parničenje. Baretić ipak skreće pozornost sucima koji će se morati više potruditi kod dosuđivanja ili odbijanja odšteta. Upozorava ih kako je dosad ipak postojao određeni sustav takstativno navedenih duševnih boli te se uglavnom automatiznom utvrđivalo je li došlo do povrede prava, a sada će sudovi to morati obrazlagati.
Izvrgnuti smo eksperimentu koji ima i dobrih i loših strana, reći će dr. Ivica Crnić bivši predsjednik Vrhovnog suda RH.

Pokusni projekt
“Jedna od dobrih strana je povećana mogućnost oštećenika da zahtijevaju naknadu nematerijalne štete, a loše strane su te što će trebati godine da se praksa stabilizira i ujednači, a time i osigura ravnopravnost svih pred zakonom”, drži Crnić koji smatra da je zakonodavac trebao iskoristiti mogućnost kojom određuje kako će primjena odredaba o neimovinskoj šteti započeti na području samo nekih županijskih sudova kao pokusni projekt i trajati određeno vrijeme kako bi se sagledale moguće dobre i loše strane u provedbi tih propisa. “Zabrinjavajuće je što se pojavljuje niz oblika povreda pravne osobnosti koje dosad nisu bili po zakonu priznati kao oblik nematerijlne štete, pa sudovi u tom pogledu nemaju nikakve prakse. Proći će dosta godina dok se ne postigne stupanj ujednačenosti u povredama prava osobnosti koje dosad nisu bile obuhvaćene zakonom, a to će izazvati velike probleme u praksi”, predviđa Crnić. Kontrovezne najave svakako nisu dobar znak kako je doista u cijelosti pripremljen teren za kvalitetnu primjenu novih pravila. Upozorenja sežu i prema Vrhovnom sudu koji navodno u prvim godinama primjene nekih noviteta neće imati mehanizme kojima će moći ujednačavati sudsku praksu.