Većina kredita u švicarskim francima u nas su dugoročni stambeni krediti stanovništvu, no ni gospodarstvenici ne bi trebali biti zaboravljeni u brizi države i traženju načina za ublažavanje snažnog rasta franka, upozorava Nikica Paunović, vlasnik zadarske obiteljske tvrtke Arbacommerce, koja je ulaganjem temeljem zaduženja u švicarcima prije osam godina sagradila pogon za preradu ribe u Labinu te iz trgovine ribom proširila djelatnost na proizvodnju i otvorila nova radna mjesta.

U Arbacommerceu je zaposleno 85 radnika, a tvrtka proizvode plasira na strana tržišta. "Imamo još dvije godine za otplatiti kredit i dosad smo otplatu imali pod kontrolom. Bili smo svjesni obveza i rizika koji smo prihvatili, no sada je neizvijesnost velika i situacija je došla do razine da bi o rješenjima trebalo razmišljati i u slučaju kredita za poduzetnike", ističe Paunović. Vjeruje da će njegova tvrtka uspjeti podmiriti kredit, no ističe da je samo najnovijim rastom tečaja teret kredita dodatno povećan za oko 200 tisuća kuna godišnje.

"To ograničava i naše napredovanje jer smo taj novac mogli investirati u daljnji razvoj", ističe Paunović. Udruga Hrvatski izvoznici priprema inicijativu za pomoć tvrtkama s kreditima u švicarcima. U Hrvatskoj obrtničkoj komori zasad nisu primili nikave upite u vezi CHF-a, ali će, kažu, reagirati ako im se članice požale. Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu da bi Vlada u pripremi mjera trebala uzeti u obzir i poduzetnike kojima se zbog kredita u francima dovodi u pitanje daljnje poslovanje. Neke tvrtke suočene s takvim preprekama, ističu u HUP-u, zapošljavaju i po 80 radnika. Stoga će HUP na rješavanje problema upozoravati u izravnim kontaktima s Ministarstvom financija i Hrvatskom udrugom banaka.

Hrvatsku gospodarsku komoru kontaktiralo je nekoliko poduzetnika, ističu da analizirali stanje i pokušavaju pronaći zajedničko rješenje. Prema procjenama HGK, udio kredita vezanih uz švicarski franak za investicije i obrtna sredstva poslovnog sektora je oko 0,2 posto u ukupnim kreditima toga sektora, što odgovara iznosu manjem od milijardu kuna. "Unatoč malom udjelu u ukupnom iznosu kredita poslovnom sektoru, jačanje švicarskog franka dodatno opterećuje poslovni sektor u vremenima nastavka krize", upozoravaju iz HGK.