Trendovi na hrvatskom tržištu rada u prošloj godini obilježeni su pozitivnim pomacima – stope nezaposlenosti dosegnule su najniže razine, a stope zaposlenosti porasle, no analiza HZZ-a i usporedba s podacima za druge europske zemlje pokazuje i da su pomaci brži i izraženiji u ženskoj populaciji.

Uspoređujući zadnje dostupne Eurostatove podatke, za treće tromjesečje prošle godine, HZZ-ovi analitičari ukazuju kako je stopa nezaposlenosti muškaraca u Hrvatskoj porasla, dok u slučaju stope zaposlenosti, unatoč pozitivnom rezultatu, Hrvatska i dalje ima najnižu razinu stope zaposlenosti muške populacije u EU. Što je tomu razlog?

Veliki broj branitelja
U trećem kvartalu lani je ukupna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala na sa 6,5 posto u istom razdoblju u 2022. i 5,5 posto u 2023. na pet posto, dok se stopa nezaposlenosti muškaraca u tom intervalu kretala od 5,1posto u 2022. i 4,8 posto u 2023. do 5,6 posto u prošloj godini.

S druge strane, stopa zaposlenosti na razini cijele populacije u trećem kvartalu lani je dosegnula 73,7 posto, što je pomak nabolje za 3 postotna boda u odnosu na prethodne dvije godine (pa i malo više nego u 2022.). Stopa zaposlenosti muškaraca pri tom je bila i viša od toga, u trećem kvartalu lani dosegnula je 76 posto (u 2022. 75,8, a 2023. 75,0%).

No, u odnosu na sve ostale zemlje EU, pa i neke druge koje se uzelo u razmatranje (Island, Norveška i Švicarska), hrvatska je stopa zaposlenosti muškaraca uvjerljivo na dnu. Za razliku od toga, stopa zaposlenosti žena podigla se u dvije godine sa 65,3 na 71,3 posto, što je pratilo dobar trend stope nezaposlenosti, koja je pala u tom razdoblju sa 6,4 na 4,2 posto.

Neujednačena kretanja i slabija zaposlenost radnoaktivnih muškaraca u Hrvatskoj uvelike je, prema ocjeni Tea Matkovića, znanstvenog savjetnika Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, odraz starenja populacije, te činjenice da je u radnoaktivnoj dobi, između 50 i 64 godine života, po zakonu o hrvatskim braniteljima danas u mirovini 42 tisuće ljudi, najvećim dijelom muškaraca.

Osim toga, pred 20-ak godina, kaže Matković, u strukturi stanovništva najbrojnija je bila populacija u dobi između 35 i 55 godina, a danas je to između 55 i 64 godine. “Dakle aktivnost te dobne skupine ima veliku težinu u izračunu opće stope zaposlenosti, koja se računa za dob 15-64. Štoviše, godišnje preko 55 tisuća osoba prelazi 65. godinu života, a na drugoj strani kohorta u dobi 25 godina iznosi niti 40 tisuća mladih. Omjer će postajati još nepovoljniji”, ističe Matković.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Iz dostupnih Eurostatovih podataka o kretanjima po dobnim skupinama, Matković zaključuje i kako smo u skupini muškaraca od 25 do 49 godine stigli prosjek stope zaposlenosti muškaraca na razini EU, a u slučaju žena i prestigli prosjek. Trendovi su, gledano i na dulje razdoblje, u proteklih 20 godina, pozitivniji kod žena, a zaostajanje je, dodaje, vidljivo tek u skupini 15 do 24 kod žena, uz spomenutu skupinu muškaraca između 50 i 64 godine.

Slično objašnjenje daju i u HZZ-u. Na upit o razlozima zbog kojih je stopa zaposlenosti muškaraca niža, njihovi analitičari odgovaraju kako Hrvatska nije na dnu ljestvica kada se promatra stopa zaposlenosti muškaraca u dobi od 25 do 54 godine. Četiri zemlje imaju manju zaposlenost muškaraca u toj dobnoj strukturi, no, zaostajemo u pogledu stope zaposlenosti muškaraca u dobi od 55 do 64 godine. Jedan od razloga tome je, kažu u HZZ-u, relativno velik opseg ranog umirovljenja.

Slično u Sloveniji, Belgiji…
HZZ-ovi analitičari ukazuju i na podatak da je i u nekim gospodarski razvijenim zemljama EU poput Belgije i Luksemburga, stopa zaposlenosti muškaraca također niska, a razlog tomu navode relativno visoke starosne mirovine.

Zanimljivo je i da je u susjednoj Sloveniji, s kojom se volimo uspoređivati, stopa zaposlenosti muškaraca bilježila je pad u promatranom razdoblju, s 81,9 na 79,9 posto, te je pridonijela da i ukupna stopa zaposlenosti ima silazan trend. U većini europskih zemalja opća stopa zaposlenosti bila je u protekle tri godine u porastu, uz poneke izuzetke u kojima je zabilježen pad, poput Finske i Švedske.