U okviru jesenskih prognoza Europske komisije predviđanja za Hrvatsku telegrafski bi se mogla svesti na već mnogo puta ponovljenu ocjenu: gospodarski rast usporava, ali će i dogodine ostati solidan. Pritom se naglašava kako to umnogome počiva na snažnoj potrošnji kućanstava potpomognutoj rastućim realnim raspoloživim dohotcima.

S prošlogodišnjih 3,8 te očekivanih 3,2 posto u ovoj godini, za iduću godinu Hrvatskoj se predviđa usporavanje rasta na 2,9, a u 2027. na 2,5 posto. U odnosu na 1,4 posto prosjeka Unije to je i dalje osjetno više. Ovu bi godinu s većom stopom rasta od RH trebale zaključiti samo tri države članice (Irska, Cipar i Malta), a tako se očekuje i za iduću, kad se najviše stope rasta, prema EK-u, očekuju u Poljskoj, Malti i Litvi.

Četiri članice sa suficitom

I kad je riječ o inflaciji, Komisijini ekonomisti predviđaju što i većina drugih; stopa inflacije ostat će povišena, premda se nakon ovogodišnjeg ubrzanja dogodine očekuje njezino usporavanje. S 4,3 posto u 2025. (prema harmoniziranom indeksu) prosječna stopa trebala bi se spustiti na 2,8 posto. Veći rast cijena očekuje se 2025. u samo tri zemlje Unije (Rumunjska, Mađarska i Estonija), dok bi u 2026. više stope mogle biti u njih pet.

Hrvatska bi tako tek 2027. prosječnu inflaciju mogla svesti tik do ciljanih dva posto. Istodobno, u međuvremenu je osjetno pogoršan proračunski saldo. Dok su, s jedne strane, rast realnih plaća i zaposlenosti u velikoj mjeri zaslužni za rast privatne potrošnje, a time i BDP-a, snažna povećanja plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama podgrijavaju inflaciju i rezultiraju, uz ostalo, i velikim rastom proračunskih rashoda za zaposlene i socijalnih izdataka.

Još 2022. Hrvatska je na razini opće države bila u blagom suficitu, a nakon što se godinu poslije prometnuo u umjereni deficit u dvije je godine potom stigao nadomak maastrichtske granice od tri posto BDP-a. Ove godine u Komisiji očekuju manjak opće države (prema ESA2010) od 2,8 posto, uz neznatno viših 2,9 posto u 2026., što bi s obzirom na nominalni BDP, tj. njegov rast trebalo omogućiti kakvo-takvo daljnje spuštanje omjera duga i BDP-a na razinama oko 56 posto.

Ove godine za 12 država EU-a očekuje se ili manji deficit od hrvatskoga ili suficit (pet zemalja godinu bi trebalo zaključiti s viškom), a iduće nas u pogledu manjka u Komisiji vide u gornjoj polovici ljestvice EU-a. Bolji proračunski saldo od onoga RH u 2026. prognozira se za 15 članica Unije, premda se i fiskalna slika EU-a, ukupno gledano, blago pogoršava. U 12 država se, naime, očekuje veći deficit nego ove godine, a u četiri od pet koje su u suficitu višak će se donekle istopiti. Doduše, u odnosu na razine deficita i duga u nekim velikim i razvijenijim ekonomijama Unije, hrvatske brojke još uvijek izgledaju manje problematično, ali među domaćim ekonomistima sve su češća upozorenja zbog ekspanzivne fiskalne politike.

Neki će s tim u vezi reći da nam je deficit još uvijek unutar granice od tri posto zbog i dalje izdašnih priljeva europskog novca, posebice bespovratnih sredstava za Nacionalni program oporavka i otpornosti koja će pritjecati još neko vrijeme. Prihodi od pomoći iz EU-a iduće godine, naime, projicirani su na 4,7 milijarde eura, što je čak milijardu više nego što bi trebali iznositi ove godine, no potom slijedi smanjivanje.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Imajući u vidu to povećanje, domaći analitičari drže da je rast prihoda središnjeg državnog proračuna (za nešto više od osam posto) projiciran više-manje realno. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca takvim ocjenjuje planirano povećanje poreznih prihoda (za 5,5 posto), s tim da je s obzirom na rast zaposlenosti i plaća u gospodarstvu znatno rezerviraniji oko plana 8,2-postotnog porasta prihoda od doprinosa.

Rizici na rashodima

No, ekonomisti su glede deficita mnogo rezerviraniji prema rashodnoj strani, odnosno rizicima njezina probijanja. Najčešće se s tim u vezi apostrofiraju izdaci za zaposlene; planirani rast mase plaća za nepunih pet posto vide kao stavku koja bi i u 2026. mogla ispasti veća od plana.

Usto, tu su i rizici vezani uz zdravstvo, kao i (sporiji) rast osobne potrošnje, izostanak oporavka u euro području, ali i trošak financiranja u euro području. Konačno, ostaje primijetiti i da je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen ovih dana vladama država članica uputila pismo kojim im je iznijela tri opcije potpore EU-a za rješavanje hitnih f