Hrvatska ove godine neće uspjeti ispuniti ciljeve zadane za prvu godinu pod režimom postupka pri prekomjernom deficitu, još se ne razaznaju pokretači rasta i neće se uspjeti izvući iz dugotrajne recesije. Posljedica takvih kretanja su i slabi izgledi za stabilizaciju rastućega javnog duga u srednjem roku.

To su neki od glavnih naglasaka analitičara rejting agencije Fitch (i) uz najnovije snižavanje ocjene rejtinga Hrvatske za dugoročno zaduživanje na međunarodnom tržištu. Ključne ocjene i rizici koje podcrtavaju već su dobro poznati i nimalo neočekivani. A komentirajući ih iz Vlade su dali naslutiti da se u potrazi za izronom iz recesije zasad fokusiraju na poticanje potrošnje građana. Pritom, na žalost, i dalje nema naznaka konzistentnog plana jer se usporedo nabacuju ideje za porezno rasterećivanje i nove poreze. Uglavnom su načelne, bez terminskih planova i barem okvirnih računica.

Ako je suditi prema izjavama premijera Zorana Milanovića i ministra financija Borisa Lalovca, što se tiče ove godine prilično je jasno da se proračunske računice ne drže veličina zadanih postupkom pri prekomjernom deficitu. Primijetili su to i u Fitchu, procjenjujući da bi deficit opće države mogao dosegnuti i 4,6 posto BDP-a. U svakom slučaju, očejuje se da će deficit više prodonijeti povećanju javnog duga nego što je projicirano u službenim projekcijama. Analitičari u dobroj vjeri barataju procjenama da će, prema postojećoj metodologiji, javni dug ove godine biti oko 71 posto BDP-a. No, već u rujnu stiže nova metodologija kojom se proširuje obuhvat u izračunu javnog duga. Ove godine on će, prema svemu sudeći, obuhvatiti dugove autocesta (HAC-a i ARZ-a), ali ne i HBOR-a i/li ZET-a.

Međutim, i bez njih javni će dug Hrvatske premašiti 80 posto BDP-a. Ministar Lalovac u vezi s rastom, pak, podsjeća kako o potrošnji ovisi 60-ak posto BDP-a, a u njezinu ohrabrivanju on najviše igra na kartu preslagivanja platnih razreda u oporezivanju dohodaka. Ovih dana, doduše, iz Vlade su u vezi s poticanjem potrošnje neslužbeno signalizirali nekim medijima da će s bankama pokušati dogovoriti i odblokiranje računa oko 152.000 građana s dugovima do 10.000 kuna, kakvih je ukupno nešto više od pola milijarde kuna. Rado bi, k tome, da se u poguravanje rasta malo više upregnu i u središnjoj banci.

“Visoki izvori iz Vlade” zalažu se za mekši pristup regulatora u pogledu politike rezervacija, računajući da bi to potaknulo rast kredita, odnosno potrošnje i investicija. Međutim, kao i u slučaju oporezivanja nekretnina i kamata na štednju, zasad se ne nude ni konkretnija pojašnjenja, ni ciljevi, ni redoslijed odnosno rokovi. 

Dojam je stoga da cjelovito razrađena plana zapravo i nema. A mnogo više vjere ne ulijeva ni izjava ministra Lalovca o tome kako je novo srozavanje rejtinga “upozorenje da dugoročno moramo ozbiljno razmišljati o rashodovnoj strani proračuna”. Kratkoročno, kaže, još imamo daha, ali s iole većim poremećajem na financijskom tržištu mogli bismo itekako osjetiti utjecaj pada rejtinga za još jednu stepenicu. Problem je što se o rashodnoj strani proračuna, koja odražava kronični manjak reformi ključnih za jačanje konkurentnosti i dalje govori tek u kategorijama da o njoj “dugoročno moramo ozbiljno  razmišljati”. To na neki način otupljuje i ministrov javni apel svim ministrima da ozbiljno shvate skori rebalans proračuna.