Samo zbog činjenice da je proračunski fond, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prošloj je godini u Riznicu morao vratiti čak 239 milijuna kuna, otkrio je Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a u novom broju Liječničkih novina, gdje je detaljno pojasnio koje su koristi skorašnjeg izlaska Zavoda iz Riznice.

Varga tvrdi da je HZZO za to spreman već od srpnja ove godine. "Proračun Zavoda ustrojen je tako da se godina završi na nuli. Morali smo jako dobro predviđati, a ako smo griješili to smo morali raditi u korist državnog proračuna. Za stavke za koje smo unaprijed znali da nećemo moći pokriti, bili smo u minusu, dok smo tamo gdje smo predvidjeli više, a potrošili manje, novac morali vratiti u proračun. Primjerice, kako se troškovi liječenja u inozemstvu temelje na projekcijama iz prijašnjih godina, Njemačkoj smo platili manje nego što nam se vratilo, pa smo nepotrošenih 50 milijuna kuna vratili u proračun. Da nismo u Riznici, taj smo novac mogli usmjeriti u bilo koju stavku gdje nedostaje novca. Iako se jedan posto proračuna može smatrati statističkom pogreškom, jako nam je žao što smo u Riznicu ukupno vratili 239 milijuna kuna u 2013. godini", kaže Varga.

Inače, prema izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno je da HZZO izlazi iz Riznice 1. siječnja 2015. godine. Varga smatra da će se to dogoditi i prije, jer se izlaskom zdravstva iz Riznice stvaraju mogućnosti uštede. Prije toga treba riješiti pitanje prikupljanja doprinosa. "Kad su se 2010. godine pripremale aktivnosti za izlazak iz Riznice, predviđeno je da će HZZO sam prikupljati novac. U međuvremenu se Porezna uprava ekipirala i dobro funkcionira kada je u pitanju prikupljanje doprinosa, stoga nema razloga da oni to i dalje ne rade. To se mora zakonski urediti, kao i kuda i na koji način novac dalje ide", pojašnjava Varga. Izlaskom iz Riznice Zavod više neće biti podstavka proračuna Ministarstva zdravlja, nego samostalan fond koji snosi i pravnu i fiskalnu odgovornost, a nakon izlaska iz Riznice trebao bi raspolagati iznosom od oko 21,5 milijardi kuna zajedno s dopunskim osiguranjem.

Ravnatelj ističe da više neće biti vezani za kalendarsku godinu, te se ugovori s liječnicima, bolnicama i ostalima mogu potpisivati i na deset godina. "Moći ćemo raditi projekcije koje drže vodu od desetljeća do desetljeća, a ne da strepimo od rebalansa do rebalansa proračuna", ističe Varga.Najveće promjene u ugovornim odnosima sa Zavodom može očekivati bolnički sektor, no mnogo će ovisiti o provedbi nacionalnog plana bolnica koje je nedavno predstavio ministar zdravstva Rajko Ostojić. "Ti se planovi temelje na činjenici da se neće plaćati neizvršena usluga, u suprotnom govorimo o jalovom poslu u čitavom sustavu i nastavit će velike pošteškoće zbog raskoraka između raspoloživog novca i onoga što sustav od nas traži", upozorava Varga.

Nova tvrtka

Segment dopunskog osiguranja

HZZO je tražio od Vlade dozvolu za osnivanje tvrtke kćeri koja će se baviti dopunskom zdravstvenim osiguranjem, čemu je alternativa osnivanje uzajamnog osiguranja. Uzor je Slovenija gdje također postoji nekoliko privatnih osiguranja i svi djeluju pod nadzorom regulatora. Dopunsko osiguranje trenutno ima vlastito knjigovodstvo, i to unutar Riznice, no sav prihod koji se ostvari iz njega ostaje na raspolaganju za tu djelatnost. Stoga su uspjeli akumulirati i rezervu koja bi bila dostatna za funkcioniranje kao zasebnog dioničkog društva, kaže Siniša Varga.