Točno 15 mjeseci od otvaranja Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion u Krapinskim Toplicama, u većinskom vlasništvu Quaestus fonda, stručnjaci najveće privatne klinike tog tipa u ovom dijelu Europe izveli su 1299 operativnih zahvata. Jedan od osnivača Akromiona i njegov medicinski direktor profesor Nikola Čičak reći će da bolnicu koju vodi s ravnateljem Branimirom Čurićem te kolegama kirurzima profesorom Miroslavom Hašplom, Denisom Tršekom i Hrvojem Klobučarom, ujedno i manjinskim vlasnicima, taj broj uvrštava među vodeće ortopedske klinike u Hrvatskoj.

Uzme li se u obzir da operacije u bolnici, u koju je uloženo 40 milijuna kuna, izvode samo četiri kirurga, njihov broj bitno premašuje očekivanja koja je tim imao u projekcijama o pokretanju najveće privatne ortopedske klinike u državi. Nikola Čičak, vodeći domaći stručnjak za bolesti ramena, koji se uspješno bavi i drugim područjima ortopedije, kaže kako Akromion nudi sve što se danas u svijetu radi u ortopediji i traumatologiji. Iznimka su zahvati na kralješnici, maloj djeci te zloćudni tumori, za koje se četveročlani tim još u vrijeme pokretanja bolnice odlučio da ih barem u početku neće izvoditi. Od 1299 operacija svaka šesta spadala je u najzahtjevnije. “To su ugradnje proteza, odnosno umjetnih zglobova kuka, koljena i ramena. Ono što nas izdvaja od drugih bolnica u Hrvatskoj je to što radimo sve vrste proteza velikih zglobova, od primarnih do revizijskih proteza kuka, koljena i ramena. Jedna smo od rijetkih bolnica u Hrvatskoj koja radi novu protezu kuka, tzv. pokrovnu protezu, koja se ugrađuje kod mladih aktivnih osoba”, kaže Nikola Čičak.

Stranci na usavršavanju
Ovaj kirurg, koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri izveo sve zahvate koji se u svijetu do danas izvode na ramenu, napominje da u Akromionu jednako uspješne rezultate postiže i primjenom tzv. artroskopskih operacija koje se izvode minimalno invazivnim “uvođenjem” sonde s kamerom u određen zglob gdje se potom obavlja sam zahvat. “I kod takvih zahvata radimo sve zglobove, a i u ovom slučaju najuspješniji smo u onima na ramenu i koljenu. Artroskopijom tako izvodimo stabilizaciju, rekonstrukciju rotatorne manšete i odstranjivanje kalcifikata kada je riječ o ramenu, te šivanje meniska, kirurgiju zglobne hrskavice i rekonstrukciju križnih sveza kada je pak riječ o koljenu”, objašnjava Čičak dodajući kako su po cijenama takvih zahvata bitno jeftiniji od zemalja u okruženju. Upravo je i to razlog što im pacijenti dolaze iz svih susjednih država, osobito iz BiH, Makedonije pa čak i s Kosova. No ne prelaze državne granice zbog Akromiona samo pacijenti. Bolnicu uz domaće posjećuju i strani liječnici koji u kliniku redovno dolaze na usavršavanje. Nikola Čičak, koji je tijekom godina i sam uspostavio nekoliko novih originalnih dijagnostičkih i operativnih tehnika, pojašnjava da unatoč činjenici da je riječ o privatnoj ustanovi, on i njegovi kolege svoje napredne operacijske tehnike nikad nisu namjeravali “kriti” od konkurencije. Štoviše, kao sveučilišni profesori i dalje su ih, uvjerava, spremni prenositi na kolege. Da je doista tako dokazuje i Međunarodni medicinski skup o kirurgiji ramena, koji se u Zagrebu održao u travnju 2008. u organizaciji Akromiona i Hrvatskog udruženja ortopeda i traumatologa. Sudionici skupa – mladi liječnici i kirurzi iz cijele Europe, tom su prilikom uživo pratili prijenos operacije ugradnje potpune proteze ramena koju je pred kamerama izveo upravo Čičak te artroskopsku stabilizaciju ramena koju je izveo profesor Pascal Boilleu iz Francuske. O važnosti skupa govori i to što je među predavačima bio i tadašnji predsjednik Europskog udruženja za kirurgiju ramena i lakta Peter Habermeyer iz Njemačke te sadašnji Jaap Willems iz Nizozemske. Sljedeći međunarodni skup održat će se u travnju 2010. Bolnica Akromion se bavi i znanstveno-istraživačkim radom. Profesori Hašpl i Čičak voditelji su znanstvenih projekata pri Ministarstvu znanosti. Inače, “živi” prijenosi slike iz operacijskih dvorana u Akromionu su standardna stvar jer su obje sale opremljene integriranim videosustavom i povezane tako da slika uživo može biti odaslana u bilo koji dio svijeta. I same operacije kompjuterski su podržane pa se svaki korak zahvata snima, a računalo bilježi i sve vitalne znakove pacijenta, da bi potom svi podaci bili pohranjeni u “digitalno otpusno pismo” koje sažima sve informacije, od rengenskih snimki i tijeka zahvata do konačnog ishoda. Bolnica je u potpunosti kompjuterizirana tako da ne postoje ni klasični kartoni pacijenata ni liste čekanja.

Jednostrana suradnja
Čičak bez susprezanja otkriva i probleme u radu te privatne bolnice. Riječ je o suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koja je zasad tek djelomična. Iako je Akromion s HZZO-om potpisao ugovor o suradnji, ona se zasad tiče samo pojedinih operacijskih zahvata. Takvim razvojem situacije Čičak i njegovi kolege nisu zadovoljni jer su, kaže, vrhunsku kirurgiju kojom se bave od početka imali namjeru učiniti dostupnu svim građanima. “Od HZZO-a i Ministarstva zdravstva imali smo obećanje i pismo namjere da ćemo biti uključeni u bolničku mrežu, odnosno da pacijent može nama doći na zahvat, kao što bi došao u državnu bolnicu. Nažalost danas to nije tako. Postoji ugovor s HZZO-om za tzv. dnevnu kirurgiju, što znači da pacijent dođe, bude operiran i isti dan ide kući”, objašnjava Čičak. Priznaje da nisu zadovoljni što suradnja sa HZZO-om postoji samo u slučaju artroskopskih zahvata, i to onih najjednostavnijih, tako da zahtjevne operacije još nisu jednako dostupne svim građanima unatoč nastojanju vodstva Akromiona da im to omogući. Uključenjem Akromiona u bolničku mrežu, kaže Čičak, višestruku korist imao bi i HZZO i pacijenti te dodaje da bi istu cijenu usluge koju HZZO plaća državnim bolnicama plaćao i Akromionu. “Državnim bolnicama uz cijenu usluge HZZO plaća osoblje, nabavu i održavanje opreme i infrastrukturu, a Akromionu samo uslugu. Pravom suradnjom smanjili bi se i troškovi i liste čekanja, što kod radno sposobnih smanjuje i bolovanje. Dobro je što postoji barem i ta minimalna suradnja s HZZO-om, no s obzirom na kvalitetu usluge koju smo spremni ponuditi svima, ne vidim razlog zašto HZZO s nama ne bi sklopio punu suradnju”, zaključuje Nikola Čičak.

Planovi za budućnost

Stručna pojačanja i vlastita rehabilitacija
U Akromionu koji se prostire na 2000 četvornih metara radi 40 ljudi, među kojima osam liječnika – četiri ortopeda (dva sveučilišna profesora, jedan doktor znanosti), dva liječnika opće prakse i dva anesteziologa. No, kako kaže Nikola Čičak, stručni tim planira se proširiti pa se već inicijalno pregovara s perspektivnim domaćim kirurgom. “Naš je plan da na kraju stručni tim čini osam ortopeda, a kada je u pitanju broj pacijenata, bili bismo zadovoljni kada bi s uvođenjem u rad i treće operacijske sale godišnje imali njih 2000 čime bismo postali treća bolnica po broju operacija u državi”, kaže Čičak. Kako ortopedske i traumatološke operacije idu rame uz rame s fizioterapijom i rehabilitacijom, Akromion surađuje sa Specijalnom bolnicom za fizikalnu terapiju Krapinske Toplice. No Nikola Čičak priznaje da zbog komfora koji pacijentima omogućava boravak u Akromionovih 11 vrhunsko opremljenih soba, u toj klinici razmišljaju o pokretanju vlastite rehabilitacije kako bi nakon naprednih operacijskih zahvata njihovi klijenti mogli imati jednako kvalitetnu fizioterapiju i brži oporavak.