Dok na tržištu rada već kronično nedostaje radnika, jedan dio evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje zapleo se u dugotrajnu nezaposlenost. Tu kategoriju raznim programima već dugo se nastoji aktivirati i uključiti u tržište rada, a za 2023. osmišljen je posve novi pristup.

Uvodi se, naime, novi program “Posao +”, koji integrira korištenje više postojećih mjera poticanja zapošljavanja, a Upravno vijeće HZZ-a ga je usvojilo na zadnjoj lanjskoj sjednici pred Božić, na kojoj su usvojene i mjere aktivne politike zapošljavanja za 2023.

Do 36 mjeseci
U osmišljavanju ovog programa u HZZ-u se vodilo činjenicom da je hrvatsko tržište rada u proteklih 20-ak godina prošlo dramatičnu transformaciju, te da osobe koje su se nekada deklarirale kao teže zapošljive danas u puno većoj mjeri imaju priliku za rad, jer su se odnosi ponude i potražnje, te uvjeta za radnike bitno promijenili.

No, za dio nezaposlenih uključivanje je i uz mjere zapošljavanja namijenjene ranjivim skupinama problem, dijelom stoga što poslodavci u njima nisu prepoznali motivirane radnike, a dijelom zbog toga što dio nije bio spreman za obrazovanje za novo zanimanje i podizanje kompetencija koje financira HZZ.

Briga za ovu kategoriju nezaposlenih predviđena je i u okviru NPOO-a, kojim se kroz unapređenje HZZ-a predviđa uvođenje nove procedure identifikacije ranjivih skupina i upućivanju u mjere za zapošljavanje. Pristup svakome od nezaposlenih bit će individualan, za svakoga koji postane kandidat za “Posao +” izradit će se poseban plan skrojen po njegovim potrebama i mogućnostima, a savjetnik za zapošljavanje pratit će provođenje mjere i biti u kontaktu s radnikom i poslodavcem.

Program predviđa sinergiju između HZZ-a i Zavoda za socijalnu skrb, te poslodavcima koji će angažirati radnike i obrazovne institucije kod kojih će se provoditi edukacija. U pripremi programa HZZ je proveo analizu podataka o novoprijavljenim osobama iz prethodne tri godine, od 2019. do 2021., te dinamici njihovog zapošljavanja.

U tom razdoblju u evidenciju je prijavljeno 592.274 osobe, od kojih je 95,1% izašlo, i to najviše radi zapošljavanja (72%), a 4,9% ili 28.756 ih je još u evidenciji. Podaci pokazuju i da se više od polovice onih koji se prijave na burzu zaposli u roku od 6 mjeseci, dok 16% novoprijavljenih ulazi u dugotrajnu nezaposlenost, duže od godinu dana, a 7% u izrazito dugotrajnu nezaposlenost, dulje od dvije godine.

Podaci pokazuju i da su među onima koji su duže od dvije godine na burzi uglavnom stariji od 50 godina i imaju završenu osnovnu ili srednju školu. Dio dugotrajnih nezaposlenih mogao bi se vratiti na tržište rada, a na promjenu stavova upravo se očekuje postići kombiniranjem više mjera aktivne politike zapošljavanja ovisno o potrebama svakog nezaposlenog.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Posao +” cilja obuhvatiti nezaposlene koji su korisnici zajamčene minimalne naknade, bez srednjoškolskog obrazovanja i dugotrajno nezaposlene, koji će dobiti savjetnika za zapošljavanje, a za one iz skupine zajamčene minimalne naknade socijalno mentorstvo, a kombiniranje mjera trajalo bi do 36 mjeseci.

Koliko po pojedinoj mjeri?
Za jednu osobu predviđa se korištenje do tri mjere iz programa politike aktivnog zapošljavanja, kojima bi se postiglo aktivaciju u traženju posla, stjecanje radnih vještina kod poslodavaca uključenih u mjere javnog rada ili potpore za zapošljavanje, te dizanje kvalifikacija u obrazovnim institucijama i na radnim mjestima kod poslodavaca.

Visina troška ovisit će o vrijednosti mjera koje se kombinira i koristi, a u ovom slučaju na raspolaganju su tri od devet mjera iz paketa za koji je HZZ planirao ukupno 120,9 milijuna eura poticaja. Konkretno, riječ je o mjerama Potpore za zapošljavanje, Javni rad i Osposobljavanje na radnom mjestu, no nije poznato koliko će HZZ raspodijeliti po pojedinoj mjeri.