Najveći javni investitor u idućoj godini bit će željeznice, u koje će se uložiti 2,7 milijardi kuna.

Plan je to Milanovićeve Vlade, koja tvrdi da nakon desetljeća cestogradnje počinje desetljeće željeznice. Najveći dio novca, 2,1 milijardu kuna, namijenjeno je društvu HŽ Infrastruktura za osuvremenjivanje pruga na paneuropskim koridorima. Kreditima će se pokriti 1,4 milijarde kuna, proračunom 414 milijuna kuna, a novcem iz EU fondova 226 milijuna kuna.U X koridor, koji iz slovenske Dobove preko Zagreba i Vinkovaca nastavlja za Beograd, uložit će se 2013. godine 680,5 milijuna kuna. U remont će iduće godine dionica Borongaj-Dugo Selo, dijelom tog novca pokrit će se nastavak modernizacije dionice Okučani-Novska, a ostatak ide na projektne planove koji će se realizirati tek 2017. godine. Plan je da se u tu trasu dotad uloži 600 milijuna eura, a 85 posto tog iznosa pokrit će se novcem iz EU fondova. U riječku prugu koja spaja Luku Rijeka s Botovom na mađarskoj granici, na Vb koridoru, uložit će se 394 milijuna kuna.

Najveći dio tih sredstava dogodine će se potrošiti na priremu projekata i ishođenje dozvola jer će ta pruga do 2017. dobiti potpuno nove vizure. Modernizirat će se pruga od graničnog prijelaza Botovo do Dugog Sela, gdje će 2016. početi gradnja drugog kolosijeka, a od Hrvatskog Leskovca do Skradnika gradit će se potpuno nova pruga, za što se do 2017. godine planira izdvojiti čak milijardu eura. Kako je rekao ministar Siniša Hajdaš Dončić, gradnja nove dvokolosiječne pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac i Goljak-Skradnik također će se financirati novcem EU zato što će to biti samo teretna pruga s brzinama do 160 kilometara na sat. Kreće i obnova Vc ogranka, za što je izdvojeno 50,5 milijuna kuna, dok će se na prugu od Oštarija preko Knina sve do Splita u idućoj godini potrošiti 221 milijun kuna. Za gradnju novih pruga i kolosijeka planira se izdvojiti 344 milijuna kuna, a za obnovu zagrebačkog Glavnog kolodvora, koji se dogodine planira iznajmiti, 50 milijuna kuna.