Uprave dviju tvrtki nastalih iz nekadašnjih Hrvatskih željeznica potpisale su 23. listopada ugovor o nagodbi, koji se odnosi na 157 milijuna kuna duga HŽ Carga HŽ Infrastrukturi.

U ugovoru se kao neosporno navodi da dospjelo i neplaćeno dugovanje na dan 30. rujna iznosi 154,2 milijuna kuna. Stranke su ugovorile obročnu otplatu duga, pri čemu se HŽ Cargo obvezuje dug platiti u 12 mjesečnih rata. Dug, međutim, nije podijeljen u 12 jednakih rata, već je dogovoreno da se prvih 11 mjeseci otplaćuje po tri milijuna kuna mjesečno, a kroz zadnju ratu uplatilo bi se preostalih 124,2 milijuna kuna. Dakle, zadnja rata bila bi gotovo četiri puta veća od svih prethodnih rata zajedno.

"Novi rokovi izmirenja obveza štetni su za HŽ Infrastrukturu jer tu nema razmjernosti u izmirenju obveza", napominju naši izvori iz HŽ Infrastrukture, koji inzistiraju na anonimnosti. Zbog toga se pojavilo nezadovoljstvo među zaposlenicima HŽ Infrastrukture, koji upozoravaju na štetnost takvog ugovora po njihovu tvrtku.  Nisu rokovi jedini razlog njihova nezadovoljstva spomenutim ugovorom. Njime se, naime, HŽ Infrastruktura odrekla popriličnih zakonskih zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 30. rujna 2014., s kojim danom je utvrđen novi rok dospijeća. Naši sugovornici napominju i da je takva odredba ne samo štetna, već i protivna članku 11 Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.  Sporna je i procjena pokretnina. HŽ Infrastruktura je osigurala svoju novčanu tražbinu upisom založnog prava nad 480 vagona u vlasništvu HŽ Carga. Njihova ukupna vrijednost procijenjena je na 80 milijuna kuna, a procjenu je, kako se navodi u ugovoru, "obavio HŽ Cargo pažnjom dobrog gospodarstvenika, uvažavajući trenutne okolnosti na tržištu".

Za kritičare ugovora procjena koju je obavio dužnik ne može biti objektivna, pa je taj posao trebao obaviti ovlašteni sudski vještak. U nastavku ugovora spominje se i založno pravo na 100-postotnim vlasništvom u dvjema tvrtkama. Pritom je vrijednost tvrtke Radionica željezničkih vozila  (RŽV) Čakovec BDO savjetovanje procijenilo na između 23 i 31 milijuna kuna, a tvrtku Remont i proizvodnja željezničkih vozila (RPŽV) Slavonski Brod procijenili su na između šest i devet milijuna. I tu ima zamjerki: zasnivanje založnog prava na poslovnim udjelima protivno je ciljevima Programa restrukturiranja HŽ Infrastrukture, u kojem se nalaže rješavanje svih poslovnih udjela u drugim tvrtkama.

S namjerom da zaštiti svoje potraživanje, HŽ Infrastruktura upisala se i na staničnu zgradu, nadstrešnicu, trafostanicu, praonicu vagona, bazene, željezničku prugu i nadstrešnicu u Sl. Brodu ukupne površine 215.404 kvadrata. "Zasnivanje založnog prava na toj nekretnini koja je u vlasništvu RH, odnosno javno dobro u općoj uporabi, protuzakonito je. Postupak skidanja statusa javnog dobra je dugotrajan i s upitnim rezultatom hoće li pripasti HŽ Cargu, pa u tom dijelu osiguranje ne pokriva novčanu tražbinu HŽ Infrastrukre", ističe zabrinuti djelatnik te tvrtke. Iz Uprave HŽ Infrastrukture odgovorili su da su "aktivno pristupili naplati poslovnih prihoda", no podaci koje smo zatražili smatraju poslovnom tajnom.