Hoće li analitičari prestati proglašavati Hrvatsku rajem skrivenih nameta? Upravo je danas prilika za odgovor budući da je jedna od centralnih tema bipartitnih razgovora Vlade i HUP-a postojanje 80-ak neporeznih prihoda koje lokalna administracija ubire po osnovi posebnih propisa, a lani je tako od gospodarstva naplaćeno pet milijardi kuna. Vladu će na muke staviti HUP-ovi prijedlozi koji podrazumijevaju radikalniji zahvat u porezni sustav, koji je suprotan njezinoj odluci da decentralizira dio javnih prihoda. Poslodavačka udruga otvara temu porezne reforme sa zahtjevom za uvođenje imovinskih poreza umjesto komunalnih naknada i sličnih pristojbi, a za to ima podršku ekonomskih stručnjaka. To će dodatno staviti vladajuću stranku pred jedan od najvećih političkih izazova uoči izbora. Jedinstveni porez na imovinu zamijenio bi, prema tome, četiri nepotrebna i fiskalno neizdašna imovinska poreza u koje spadaju korištenje javnih površina, neobrađeno obradivo poljopivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine te nesagrađeno građevinsko zemljiše. Novi bi imovinski porez obuhvatio i brojne naknade, na prvom mjestu su komunalne, i doprinose, a koje imaju sva obilježja poreza na imovinu. Umjesto, dakle, namjere Vlade da podijeli dio poreza s lokalnim jedinicama u godini izbora, a posebice se to tiče poreza na dohodak, HUP predlaže da se mijenjaju udjeli u raspodjeli neporeznih prihoda. Analitičari potvrđuju Poslovnom dnevniku da osim poreza postoji niz skrivenih nameta koji nisu u središtu političke niti pozornosti javnosti. Smatraju da je Hrvatska zrela da umjesto 80-ak naknada i skrivenih pristojbi uvede jedan porez na imovinu.
Hoće li analitičari prestati proglašavati Hrvatsku rajem skrivenih nameta? Upravo je danas prilika za odgovor budući da je jedna od centralnih tema bipartitnih razgovora Vlade i HUP-a postojanje 80-ak neporeznih prihoda koje lokalna administracija ubire po osnovi posebnih propisa, a lani je tako od gospodarstva naplaćeno pet milijardi kuna. Vladu će na muke staviti HUP-ovi prijedlozi koji podrazumijevaju radikalniji zahvat u porezni sustav, koji je suprotan njezinoj odluci da decentralizira dio javnih prihoda. Poslodavačka udruga otvara temu porezne reforme sa zahtjevom za uvođenje imovinskih poreza umjesto komunalnih naknada i sličnih pristojbi, a za to ima podršku ekonomskih stručnjaka. To će dodatno staviti vladajuću stranku pred jedan od najvećih političkih izazova uoči izbora. Jedinstveni porez na imovinu zamijenio bi, prema tome, četiri nepotrebna i fiskalno neizdašna imovinska poreza u koje spadaju korištenje javnih površina, neobrađeno obradivo poljopivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine te nesagrađeno građevinsko zemljiše. Novi bi imovinski porez obuhvatio i brojne naknade, na prvom mjestu su komunalne, i doprinose, a koje imaju sva obilježja poreza na imovinu. Umjesto, dakle, namjere Vlade da podijeli dio poreza s lokalnim jedinicama u godini izbora, a posebice se to tiče poreza na dohodak, HUP predlaže da se mijenjaju udjeli u raspodjeli neporeznih prihoda. Analitičari potvrđuju Poslovnom dnevniku da osim poreza postoji niz skrivenih nameta koji nisu u središtu političke niti pozornosti javnosti. Smatraju da je Hrvatska zrela da umjesto 80-ak naknada i skrivenih pristojbi uvede jedan porez na imovinu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu