Već na poluvremenu javne rasprave o zakonskim izmjenama koje prate novi porezni paket neke su korekcije izvjesne.

Među njima je prijedlog povećanja koeficijenta za obračun minimalnog iznosa doprinosa vlasnika tvrtki koji su u njima ujedno direktori ili uprava. Iako su se s tim u vezi vrtjele i računice koje ne stoje (o 10-11 tisuća kuna minimalno potrebnih svaki mjesec za plaću i doprinose), friške poduzetnike s "neuhodanim" prihodima nastojat će se zaštititi.  Zasad se, doduše, ne zna kako će se točno pokušati "izoštriti nišan".

Ali, izvjesno je da će se pokvariti računica onima s ugovorima na nepuno radno vrijeme koji isplaćuju simbolične plaće uz još simboličnije uplate doprinosa, a istodobno si isplaćuju desetke tisuća kuna dobiti mjesečno.  Kako bilo, to je bilo tek rubna tema sastanka ministra Zdravka Marića i Hrvatske udruge poslodavaca. HUP-ovce više zanima "šira slika".

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja kaže kako probleme poduzetnika ne može rješavati samo resor financija. Poslodavci, kaže, žele dati veće plaće radnicima, "ali to je moguće samo ako im se smanje porezni i parafiskalni nameti". I predloženo dizanje osnovice doprinosa za zdravstvo bilo bi im u redu ako bi se istodobno provodila reforma zdravstva. Dodatni prostor rasterećenja poslodavaca u HUP-u vide u sferi toplog obroka, naknada za Božić i Uskrs, 13-toj plaći i slično. Ministar Marić danas bi trebao razgovarati i s predstavnicima sindikata.

Na neka pitanja oni sigurno gledaju drukčije nego poslodavci, ali oko proširenja liste proizvoda s nižom stopom PDV-a i jedni i drugi ne bi imali ništa protiv da je i dulja. To se i glasno propituje za npr. mliječne proizvode, ogrjevno drvo i slično. Kod PDV-a se tek očekuje prateći pravilnik, što će biti "velika knjiga", a precizne klasifikacije (npr. što je svježe, što rashlađeno, a što smrznuto meso) bitno će  utjecati i na domete sniženih stopa.

Inače, u e-savjetovanju dosad je pristiglo 110 komentara na zakone, a njih 70 odnosi na direktorske minimalce za doprinose. Kod poreza na dohodak najviše su nezadovoljstva pokazali  iznajmljivači u režimu paušalnog oporezivanja koji se boje višestrukog povećanja nameta i samovolje jedinica lokalne samouprave koje se, kažu, istodobno ne bave previše iznajmljivanjem na crno.  U zagovaranju rasterećenja rada i dohodaka, zanimljivo je pak da dio komentatora priziva prebacivanje poreznog opterećenja na imovinu tj. porez na nekretnine od kojega je Vlada odustala.