Neizvjesnost je pojam kojem bi okupljeni na predstavljanju publikacije HUP Horizonti, na kojoj je bilo riječi o ekonomskim izgledima za ovu i iduću godinu, opisali ekonomsku budućnost koja čeka poduzetnike.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je u novim prognozama revidirala procjenu rasta BDP-a u obje godine na 2,5 posto. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić naveo je kako je glavni razlog usporavanja rasta nesigurnost zbog carinskog rata. Prema prethodnoj procjeni udruge poslodavaca, gospodarstvo je u ovoj godini trebalo rasti po stopi od 2,7 posto, a u 2026. tri posto.

Značajnost SAD-a
“Najveća je prijetnja da SAD kratkoročno uđe u recesiju i u nju povuče i Europu, pritom smanjujući šanse za naše izvoznike. Zadnjih par godina vidimo da je izvoz roba, po pitanju rasta, vrlo skroman. Američko tržište, koje je lani raslo 37 posto u robnom izvozu, sad će pasti pod neizvjesnost oko carina. Da nije bilo tog tržišta prošle godine imali bismo stagnaciju robnog izvoza, a ne rast, posebice jer Hrvatska u SAD prodaje proizvoda sve više dodane vrijednosti u odnosu na naš prosjek”, kazao je Stojić.

Glavni HUP-ov ekonomist upozorava da bi rast plaća trebao usporiti, s obzirom na to da su ukupna primanja u posljednjih pet godina porasla za čak 71 posto zbog državnog sektora i stavila nas vrh europskih ljestvica po tom pitanju.

“Jedinični trošak rada nam je iznadprosječno narastao u usporedbi s istočnom Europom i to po nas nepovoljno utječe prilikom izbora proizvodne lokacije. U budućnosti bi trebalo trošak rada više vezati za produktivnost, znamo da postoji namjera da se dalje podigne minimalna plaća u RH, no ona se treba staviti u realni kontekst vremena u kojem jača neizvjesnost i naš robni izvoz je pod većim teretom”, rekao je Stojić.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, kazala je: “Svjesni smo toga da plaće treba povećavati i one se kontinuirano povećavaju u privatnom sektoru. Baš zato što smo u borbi za svakog radnika na našem tržištu rada. Hrvatski poduzetnici su pokazali da su snažni i sposobni prilagoditi se novim okolnostima. Do sada su već uspješno odgovorili na brojne krize, no potrebno je porezno i administrativno rasterećenje, kao i smanjenje troška energenata”.

Stojić je predstavio ključne zahtjeve HUP-a koji se temelje na fiskalnoj konsolidaciji i jačanju konkurentnosti. Predlaže se optimizacija lokalne samouprave koja bi mogla donijeti do 150 milijuna eura godišnjih ušteda. Naglasak je i na reformi poreznog sustava, smanjenju parafiskalnih nameta, digitalizaciji administracije te reformama u zdravstvu i javnom sektoru. HUP se zalaže i za prilagodbu investicijskih poticaja, jačanje tržišta rada i kapitala te poticanje ulaganja u inovacije i istraživanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Spor rast investicija
Inflacija bi, prema procjenama, u 2025. trebala iznositi 3,8 posto, a u 2026. pasti na 2,5 posto. U istom razdoblju očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u koji bi do kraja iduće godine trebao pasti na 55,8 posto. Predviđa se znatno usporavanje rasta investicija, točnije da bi godišnji tempo mogao pasti na oko pet posto.

Jedan od onih čije je čitavo poslovanje sada na iglama je i Marko Filipović, zamjenik glavnog direktora u tvrtki HS produkt, koja većinski izvozi u SAD. U toj tvrtki za proizvodnju vatrenog oružja boje se mogućih pesimističnih ishoda.

“Nama je oko 70 posto izvoza na američko tržište, ono nam je najbitnije i jako smo pogođeni carinama. Još nije poznato koliko će nam iznositi ta recipročna carina, vidjet ćemo uskoro. Ako povećamo cijene, u najcrnjem scenariju, konkurenti s lokalnom proizvodnjom će nas izgurati s tržišta. Hrvatska nema važan strateški utjecaj na trgovinski rat, no bilo kakvi napori prema deeskalaciji su nužni”, izjavio je Filipović.

Član Uprave ABS Sisak Damir Radmilović vjeruje da se treba okrenuti novim tržištima, proizvodima i ulaganju u istraživanje i razvoj. Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kazala je kako je potrebno sada, dok još živimo u dobrim vremenima, intenzivirati sve poteze koji nam mogu pomoći u vremenu krize i kad se ostane bez sredstava Europske unije.

“Prvenstveno poduzetnici trebaju raditi na svojoj konkurentnosti, smanjivanju troškova i inovaciji. Hrvatska treba stvoriti makroekonomski i investicijski okvir. Idemo u dobrom smjeru u puno područja što se vidi kroz kreditni rejting, ali imamo i puno problema”, zaključio je Mihael Furjan, donedavni predsjednik Uprave Plive.