Iz HUP-a su u petak, komentirajući pad BDP-a u trećem tromjesečju za 10 posto, ustvrdili da bolja od očekivane turistička sezona ipak nije uspjela nadomjestiti velike gubitke te da će pad ove godine biti veći od Vladine projekcije od 8 posto, a iz HGK ocjenjuju da je situacija ove godine u gospodarstvu loša, no u skladu s globalnim kretanjima.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 10 posto na godišnjoj razini.

Pad je nešto manji od očekivanja analitičara. Sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 10,4 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

pad osobne potrošnje

Pad BDP-a u trećem kvartalu manji, ali i dalje dvoznamenkast

To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine. Ipak, pad u trećem tromjesečju manji je nego u drugom, kada je gospodarstvo zbog restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa, potonulo rekordnih, prema revidiranim podacima, 15,4 posto.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu da je unatoč značajnom popuštanju mjera za suzbijanje širenja pandemije Covid-19 u trećem tromjesečju 2020., Hrvatska među svim državama članicama EU za koje su dostupni podaci zabilježila najvišu stopu pada BDP-a u odnosu na godinu ranije, dok je i prema oporavku u odnosu na prethodno tromjesečje u donjem dijelu ljestvice.

U najnovijoj objavi DZS-a stoji i kako je godišnji pad u drugom tromjesečju iznosio 15,4 posto u odnosu na raniju objavu od 15,1 posto, dok je u prvom tromjesečju ostvaren rast u iznosu od 0,2 posto te napominju da je tako prosječna stopa pada BDP-a u prvih devet mjeseci iznosila 8,4 posto.

“Imajući imaju u vidu nove mjere ograničavanja rada gospodarskih subjekata, pad u četvrtom tromjesečju će vrlo vjerojatno biti još izraženiji u odnosu na pad zabilježen u trećem tromjesečju te bi konačna brojka pada realnog BDP-a za 2020. mogla biti bliže 10 posto, kao što predviđa Europska komisija”, kažu u HUP-u.

Ipak, dodaju i da ohrabruje da u ovim teškim vremenima određeni segmenti gospodarstva, poput sektora informacija i komunikacija, poljoprivrede, građevinarstva, ali i poslovanja nekretninama, i u ovom turbulentnom razdoblju bilježe rast aktivnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

“Kako bismo izbjegli potpuni kolaps, koji će se u konačnici reflektirati na cjelokupno društvo, uključujući i javni sektor, trebamo pronaći način da se poslovanje i u drugim dijelovima gospodarstva ipak održi. Potencijalne kompenzacijske mjere su samo privremenog karaktera, ali i stvaraju dodatnu rupu u javnim financijama, dok samo uz održavanje aktivnosti svih sektora gospodarstva možemo očekivati kakav-takav oporavak u 2021.”, zaključuju u HUP-u.

HGK: Loša godina za hrvatsko gospodarstvo

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode da je zbog utjecaja turističke sezone, treći kvartal nešto značajniji za hrvatsko gospodarstvo od ostalih kvartala jer su u njemu ostvaruje oko 28 posto godišnje vrijednosti BDP-a te približno 40 posto godišnje vrijednosti izvoza roba i usluga, pa su se stoga s posebnom pažnjom očekivali današnji podaci o BDP-u.

među najgorima u Europi

Uvode se kazne za kršenje mjera, Capak: Po smrtnosti smo na prvom mjestu

Kako ističu, pad BDP-a za 10 posto na godišnjoj razini pokazuje da je situacija u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini loša, ali u skladu s očekivanjima i posljedicama pandemije te u skladu s kretanjima u globalnom okruženju, kao i kretanjima na razini EU

Naime, gospodarska aktivnost na razini Europske unije smanjena je u prva tri kvartala za 7 posto, pri čemu je kod svih 20 članica za koje su dostupni podaci došlo do pada BDP-a. Najveći pad, od 11,5 posto, zabilježen u Španjolskoj, a najmanji od 1,4 posto u Litvi.

Sve članice pogođene su pandemijom i padom domaće i inozemne potražnje, a također ih je obilježila i smanjena sklonost potrošnji. Prema podacima Eurostata, sezonski prilagođena stopa štednje stanovništva EU u odnosu na prethodni kvartal je u drugom kvartalu skočila na 23,9 posto, daleko najvišu kvartalnu razinu u razdoblju od početka 2008. godine za koje su dostupni podaci, dok je istodobno stopa investiranja bila najniža, a pad potrošnje per capita daleko najizraženiji, ističu iz HGK.