Novi pravilnik kojim se mijenja metodologija izračuna cijena lijekova na recept, procjenjuju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), povećat će izdatke za lijekove sa sadašnjih tri milijarde na 3,7 do četiri milijarde kuna.

U HZZO-u ističu da novi pravilnik predviđa formiranje cijena na temelju 100-postotne cijene referentnih država što znaći povećanje od 10 posto cijena originalnih i 35 posto cijene generičkih lijekova. Stoga je HZZO već u proračun za 2014. predvidio povećanje izdataka za lijekove za 700 milijuna jer smtraju da će im toliko nedostajati zbog povećanja cijena i uvđenja PDV-a na lijekove. Uz to, kako bi ispunili sve obveze koje im se nameću raznim pravilnicima, HZZO će za 2014. godinu tražiti proračun od 26 milijardi što je za 5 milijardi više u odnosu na ovogodišnji. No, u Ministarstvu zdravlja ističu da povećanja izdataka za lijekove neće biti jer dosadašnje cijene koje su ispod referentne cijene ostaju na toj razini, a one koje su iznad referentne cijene morat će se smanjiti. A ukoliko proizvođači ne snize cijene, kaže pomoćnik ministra zdravlja Luka Vončina, lijek će im biti prebačen na B listu uz doplatu. Uz to, dodaje, u novom pravilniku je umjesto Francuske, koja je imala daleko najviše cijene, kao referentna zemlja uzeta Češka koja već ima niže cijene od nas.

U HUP-ovoj Udruzi proizvođača lijekova ističu da je novim pravilnikom ispravljena dugogodišnja nepravda, ponajprije prema domaćim proizvođačima.  Promjena izračuna cijene, kaže predsjednik Uprave Belupa i ujedno predsjednik HUP-ove Udruge Hrvoje Kolarić, ne znači da će cijene generičkih lijekova porasti 35 posto, štoviše mnoge od njih ostaju ispod razina 20 ili 30 posto prosječne cijene referentnih država te su i dalje na granici rentabilnosti proizvodnje. "Uspoređujući cijene lijekova u referentnim zemljama, zemljama EU te drugih zemalja u okruženju, evidentno je da su cijene generičkih lijekova u Hrvatskoj i dalje vrlo niske što je uvjetovano primjenom niza drugih mjera. Kod nas se prosječno po stanovniku troši manje za lijekove nego u gotovo svim članicama EU, iako uvoz skupih lijekova raste. Drugim riječima, Hrvatska je mala zemlja s malom prodajnom količinom kojom proizvođač nije mogao amortizirati efekt smanjivanja cijena. Događalo se, primjerice, da je uslijed drastičnog sniženja cijene generike dolazilo do prestanka proizvodnje nekih od njih, koji su potom interventnim uvozom zamijenjeni puno skupljim lijekovima što je rezultiralo povećanjem troška za zdravstveni sustav", objašnjava Kolarić dodajući da je pozitivno što su novim pravilnikom svi proizvođači stavljeni u podjednaku tržišnu poziciju.

Da neće doći do povećanja cijena tvrde i u Hrvatskoj udruzi inovativnih proizvođača lijekova (CARPC). Pravilnikom se , kažu, dodatno regulira da cijena novog lijeka koji ulazi na listu, a koji već ima kliničke paralele, može iznositi najviše 90 posto cijene najjeftinijega usporednog lijeka. "Uz to, reguliranje financiranja inovativnih lijekova uvrštenih u liste lijekova i danas se dodatno provodi financijskim ugovorima između HZZO-a i farmaceutskih tvrtki. Članice CARPC-a potpisnice su takvih ugovora sa Zavodom i podržavaju takav dodatni način regulacije konačne cijene koju plaća Zavod. Ovakvo ugovaranje ostavlja mogućnost prilagodbe konačne cijene lijeka koju plaća javni sektor pojedine države njezinim stvarnim ekonomskim mogućnostima", kaže Jelka Drašković, predsjednica CARPC-a. Dodaje da će novi pravilnik omogućiti da se ubuduće na puno transparentniji način i u skladu s EU direktivom o transparentnosti, osigura dostupnost inovativnih lijekova hrvatskim bolesnicima, što se prethodnim pravilnikom nije moglo osigurati.