Dosad se često moglo čuti da novca ima za dobre tvrtke i projekte, no posljednja analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) pokazuje da to nije posve točno.

Iako je tvrtka dobra, financiranje je veći dio krize ovisilo o njezinoj veličini. Naime, velikima su ograničenja postojala su samo na početku krize 2009., da bi već od iduće godine nestala. Analitičar Velimir Šonje objasnio je to činjenicom da su se te tvrtke više okrenule inozemstvu, neke nastavile raditi sa svojim poslovnim banakama, posegnule za leasingom ili faktoringom. Istodobno, manji su nailazili na ograničenja dvije godine dulje, no ona od 2013. slabe i potom nestaju.

Šonje smatra da se to može pripisati porastu izvoza, kojem se dio tih tvrtki okrenuo ukazujući na dinamiku u sektoru malih i srednjih tvrtki. Izvoznici i dobavljači u lancu izvoza proveli su određeno restrukturiranje, što je dovelo do nastanka perspektivnog dijela gospodarstva. "Na žalost, taj je dobar sektor premali u odnosu na velik dio sektora koji je u problemima i na velik dio državnog sektora koji još uvijek opterećuje gospodarstvo", ističe Šonje. Odgovarajući na pitanje novinara nije li nelogično da ni dobre tvrtke nisu mogle do kredita autor analize uzvraća da razloga za to može biti više. "Možete imati dobro poduzeće s dobrim proizvodima i novčanim tokom, ali s lošom bilancom i može mu nedostajati vlastitog kapitala. To je jedan od suštinskih problema malih i srednjih poduzeća jer i dobra imaju premalo vlastitog kapitala", poručio je.