Predloženim izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, o kojem je Ministarstvo financija otvorilo javnu raspravu, predviđa se ukidanje državnih poticajnih sredstava (DPS) iako je općepoznato da stambene štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez poticaja, navode danas iz Hrvatske udruge banaka (HUB), koja u Odboru za stambenu štednju okuplja svih pet stambenih štedionica na hrvatskom tržištu.

Iz HUB-a ističu i da se predloženim izmjenama postojeći Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje suštinski i formalno pretvara u Zakon o stambenoj štednji, kao i da je iz obrazloženja izmjena "vidljivo apsurdno nerazumijevanje sustava".

Naime, pojašnjavaju iz HUB-a, Ministarstvo spominje isključivo kupovinu stanova, a istovremeno zaboravlja na činjenicu da je postojeći stambeni fond neadekvatan, neodržavan, energetski neučinkovit i da sustav stambene štednje u svim zemljama koje ga imaju služi da pojedinac uz vlastitu štednju i manje zaduženje po fiksnim uvjetima pokuša riješiti stambeni problem.

Nacrtom se, dodaju, otvaraju dva suštinska problema – u potpunosti se ukida DPS, iako je poznato da štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez njih, a istodobno ostaju sva ograničenja postojećeg zakona, vezana uz namjene kredita, ulaganja viška neutrošenih sredstava i dr.

Također, ističu, iz obrazloženju Ministarstva nije jasno temeljem koje analize je sustav stambene štednje ocijenjen neefikasnim i da li su korištena iskustva nekih drugih zemalja prilikom predlaganja ovog Nacrta. Nije razvidno niti kako bi novi sustav mogao funkcionirati i koji bi bio interes za stambenu štednju bez poticaja, odnosno vlasnika za osnivanje i održavanje postojećih štedionica.

Ne može se nazrijeti i na koji način Ministarstvo financija i HNB stvaraju zakonske preduvjete za dugoročno, stabilno i profitabilno poslovanje stambenih štedionica kao kreditnih institucija.

Iz HUB-a odgovaraju i da ocjena Ministarstva da sustav stambene štednje nije ispunio svoju svrhu nije utemeljena.

S obzirom da je osobitost sustava da tek nakon prvog ciklusa petogodišnje štednje započinje ciklus kreditiranja (štednja je izvor financiranja), zapravo tek sada sustav ulazi u zrelu fazu, navode iz HUB-a te napominju da su stambene štedionice odobrile ukupno 5,6 milijardi a ne 3,5 milijardi kuna stambenih kredita.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

"Notorna je činjenica da je iznos prosječnog kredita za kupnju stana veći od 50.000 eura, a da je prosječna ušteđevina nakon 5 godina štednje oko 30.000 kuna. Stoga je jasno da omjer štediša koji štede i štediša koji ulaze u stambeni kredite mora značajno prevladavati u korist štednje. Tu je ključna uloga državnih poticaja, koji omogućavaju stabilne i jedine dugoročne depozite u RH koji predstavljaju izvor za isplatu stambenih kredita po fiksnim i povoljnim kamatnim stopama", stoji u odgovoru HUB-a.

Netočnim u HUB-u ocjenjuju i podatak Ministarstva o godišnjem rashodu za DPS od 200 milijuna kuna, jer poticaji trenutno iznose 10 posto "te je shodno tome stvarni iznos ušteda rashoda za trećinu manji od navedenog i bio bi temeljem sadašnje dinamike isplate poticaja vidljiv tek u 2016."

Stoga iz HUB-a navode da se sustav sigurno može unaprijediti, ali ga ne treba ukinuti te podsjećaju da je na to ukazala i nedavna analiza Instituta za javne financije. Prema toj analizi, na svaku kunu DPS-a u proračun se vrate dvije kune pa bi potpuno ukidanje poticaja imalo višestruke negativne učinke, a kako se poticaji isplaćuju s odmakom od 18 mjeseci, ukidanje DPS-a donijelo bi uštedu tek 2015. godine.

Prema analizi IJF-a stambene su štedionice stabilne i niskorizične kreditne institucije, u kojima su teško naplativi stambeni krediti krajem 2012. čini 0,9, a u bankama 6,2 posto.

U Hrvatskoj posluje pet štedionica – Prva stambena štedionica, PBZ stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Wüstenrot stambena štedionica i HPB stambena štedionica, koje su krajem 2012. imale više od 750 tisuća štediša s preko 1,7 milijuna ugovora o stambenoj štednji te 6,3 milijardi kuna depozita.