Hrvatska je po omjeru tzv. loših u ukupnim kreditima od 17,24 posto krajem rujna još uvijek razmjerno daleko od država s najvećim omjerima loših kredita, višim od 20 posto, no daljnje trajanje krize i taj omjer ne bi učinilo nedostižnim, procjenjuje se u publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) "HUB Pregled", uz napomenu da hrvatske banke ipak imaju dovoljno kapitalnih rezervi da izdrže i takav udar.

Podaci Hrvatske narodne banka (HNB), naime, pokazuju da je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita krajem rujna u ukupnom iznosi kredita od 275,9 milijardi kuna iznosio 17,24 posto te je u odnosu na kraj 2013. godine, kada je iznosio 15,70 posto, porastao za 1,54 postotna boda.

S obzirom na dubinu i trajanje krize, stoji u HUB Pregledu, omjer loših kredita pozicioniran je logično u međunarodnoj usporedbi, odnosno Hrvatska se nalazi uz bok Cipru, Bugarskoj, Italiji i BiH.

Na čelu liste je Grčka, s udjelom loših kredita višim od 30 posto, a slijede Irska i Albanija, kod kojih je udio loših u ukupnom iznosu kredita gotovo 25 posto te Rumunjska i Srbija s više od 20-postotnim udjelom. Gotovo 20 posto udio je loših kredita i u Sloveniji, Mađarskoj i Crnoj Gori, pokazuju podaci iz HUB-ove publikacije.

Iz HUB-a ističu da se stopa pokrića loših kredita u Hrvatskoj trenutno kreće na razini od približno 49 posto, što je približno vrijednostima za Irsku, Belgiju i Švicarsku. Pokrivenost loših kredita rezervacijama raste intenzivnije od kraja 2013. godine zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a te je krajem trećem tromjesečja iznosila 49,4 posto, i to u sektoru poduzeća 45,6 posto, a u sektoru stanovništva 57,7 posto.

Ujedno, Hrvatska ima i jednu od najviših stopa adekvatnosti kapitala banaka u Europi. Štoviše, naglašavaju iz Udruge banaka, ona je najveća među državama koje nisu imale bankovnu krizu. Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka, koja kontinuirano raste već pet godina, dosegnula je krajem rujna 21,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto među 122 zemlje u bazi podataka "Financial Soundness Indicators", koju prikuplja Međunarodni monetarni fond (MMF), iza Islanda, Irske i Luksemburga.

Najveći problem krediti poduzeća i kunski krediti

Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 11,97 posto, a i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima trgovačkim društvima 30,63 posto.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

Krajem rujna ove godine kod trgovačkih je društava, naime, bila upitna naplata 32,1 milijarde kuna od ukupno 104,8 milijarde kuna kredita danih tom sektoru, dok su ukupni krediti stanovništvu krajem rujna iznosili 122,7 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 14,7 milijardi kuna.

Kada se pak promatra valutna struktura omjera loših kredita, navode iz HUB-a, najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, kod kojih loši krediti čine 18,27 posto ukupnog iznosa plasmana.

Kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu problem je najviše zastupljen kod kredita vezanih uz švicarski franak, gdje je udio loših kredita 16,63 posto, dok je kod kredita vezanih uz euro udio najmanji i iznosi 14,95 posto.

Pritom iz HUB-a ističu da se kod stambenih kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak (12,62 posto), nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura (4,97 posto).