Glavni ekonomisti šest najvećih banaka u Hrvatskoj u ovoj godini u prosjeku očekuju pad realnog BDP-a od 0,2 posto, a njihove se prognoze kreću u rasponu od blagog plusa, za 0,5 posto, do pada za 1,5 posto, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u publikaciji HUB – Analiza "Izgledi", u kojoj ekonomisti iznose osobne poglede i stavove.

Najpesimističniji ekonomist predviđa pad realnog BDP-a za 1,5 posto i prosjek je u minusu upravo zbog te prognoze. Još dvojica se kreću u negativnoj zoni, ali vrlo blizu nule (minus 0,4 posto), jedan je točno na nuli, a dvojica u blagom plusu (0,5 posto), navode iz HUB-a.

U HUB-u ističu da bez obzira na razlike u očekivanjima kretanja BDP-a, ni jedan od šest ekonomista koji su sudjelovali u anketi provedenoj u siječnju, u ovoj godini ne očekuje oporavak na tržištu rada.

Stoga bi najprecizniji zaključak na temelju svih očekivanja ekonomista banaka glasio: čak i ako se u 2013. ostvari rast, on neće biti dovoljan da popravi stanje na tržištu rada pri čemu će stopa nezaposlenosti (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada) i dalje rasti i vjerojatno završiti godinu između 15,5 i 16,5 posto, naglašavaju iz HUB-a.

Promotre li se promjene BDP-a po sastavnicama, pozitivan doprinos očekuje se od izvoza (rast za 0,5 posto) i investicija (rast za 3,1 posto), a negativan od osobne potrošnje (pad za 1,3 posto) i izdataka države (minus 0,6 posto).

U skladu s očekivanim realnim padom osobne potrošnje je i očekivanje da će nominalne plaće rasti i to za 0,7 posto, što je sporije od stope inflacije od 3,2 posto. To znači da bi se trend smanjenja realnih plaća mogao nastaviti.

Ekonomisti su skeptični u pogledu mogućnosti za fiskalnu konsolidaciju. Prosječni očekivani omjer fiskalnoga salda prema BDP-u nalazi se na 5 posto, pri čemu najveći optimist očekuje 4 posto, a najveći pesimist 6 posto. Ta su očekivanja pesimističnija od vladinih.

Očekivani omjer javnog duga i BDP-a, s uključenim jamstvima i HBOR-om, od 72 posto u takvim uvjetima ne predstavlja iznenađenje, kažu u HUB-u.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

"No, kako je investicijski rejting već izgubljen (kod dvije rejting agencija), najava nastavka fiskalnih poteškoća i nije neka osobita vijest", ističe se u HUB-ovim "Izgledima".

Svih šest glavnih ekonomista očekuju stabilnost omjera vanjskog duga i BDP-a. Prosječni očekivani omjer iznosi 102,5 posto i kreće se u okviru veoma uska raspona. U skladu s tim je i očekivanje vrlo malog deficita na tekućem računu bilance plaćanja od 0,7 posto BDP-a, pri čemu, kako se napominje, najveći optimist očekuje čak i suficit.

Što se tiče financijskih tržišta, ekonomisti uglavnom očekuju nastavak razdoblja relativno niskih prinosa na državne obveznice odnosno nastavak mirnijeg razdoblja započetog u rujnu prošle godine.

Prosječni očekivani prinos na 5-godišnju kunsku obveznicu očekuje se na razinama između 4,4 posto (lipanj 2013.) i 4,8 posto (prosinac), a na 10-godišnju kunsku obveznicu između 4,9 posto (lipanj) i 5,4 posto (prosinac).

To su, dodaje se, razine prinosa koje su bitno niže od prinosa koje smo registrirali prije rujna 2012. godine.

Ekonomisti očekuju stabilan tečaj kune u odnosu na euro kroz čitavu godinu, i to na razinama koje su nešto niže od trenutnih.