Iako je Hrvatski telekom već registriran za niz djelatnosti koje nisu njegovo temeljno poslovanje, poput usluga muzeja, proizvodnje filmova, tehničkog pregleda vozila i poslovanja nekretninama, tek je serija novih doregistracija na zadnjoj Glavnoj skupštini pobudila veći interes dioničara i javnosti.

Njome si je najveća telekomunikacijska i ujedno peta najveća kompanija u Hrvatskoj, s jednim od najvećih investicijskih potencijala, otvorila mogućnost da uđe u energetiku, ugostiteljstvo, te usluge koje su do sada bile tradicionalno u domeni banaka i pošte.HT će tako, čim se to provede na  Trgovačkom sudu, moći baviti proizvodnjom, trgovinom, prijenosom i distribucijom struje, zatim sličnim poslovima na tržištima toplinske energije i plina, mjernim poslovima poput daljinskog očitavanja brojila, ali i računovodstvenim poslovima, pripremanjem i usluživanjem hrane, pića i napitaka. U HT-u kažu da su doregistracijom djelatnosti samo stvorili pravne preduvjeti u slučaju da se u budućnosti odluče proširiti poslovanje.

Prodajni centri – kafići?
"Napominjemo kako nikakve konkretne poslovne odluke nisu donesene, te je riječ isključivo o idejama u razvoju. U svijetu postoje brojni primjeri gdje telekom operatori u svoje poslovanje uključuju i druga područja u kojima stručnost i iskustvo telekom stručnjaka može doprinijeti stvaranju novih vrijednosti", poručuju iz HT-a.No, u mnogim je od tih područja HT već uključen u pilot projekte, a sada će moći na temelju njih ponuditi proizvode i usluge i naplatiti ih. Tu se posebno izdvajaju projekti daljinskog očitavanja vode, struje i plina. Neke od njih HT je već predstavio lani na Combisovoj konferenciji. U odnosu na tada predstavljeno, novost je što si je doregistracijom otvorio i mogućnost da se izravno ili kao posrednik uključi, primjerice, u prodaju struje. Drugim riječima, više nema zapreke da HT, ako to Uprava odluči, konkurira HEP-u kao što to čine GEN-I i RWE te ponudi jeftiniju struju građanima. Za ugostiteljstvo HT navodi da želi osmisliti inovativan način "direktne interakcije između korisnika te proširenje postojećeg prostora za korisnike ispred T-centara".

Znači li to da će svoje prodajne centre, od kojih su neki na vrlo atraktivnim lokacijama, pretvoriti u svojevrsne kafiće ili bistroe tek treba vidjeti. Operater, kao ni sve ostalo vezano za nove doregistracije, nije želio pobliže komentirati.Dodatan izdašan izvor prihoda operateru bi mogli postati poslovi za koje su građani do sada išli ponajviše u poštanske urede. HT će se registrirati za usluge novčanih pošiljaka što znači da će, primjerice, moći konkurirati usluzi koju Hrvatska pošta trenutačno pruža u suradnji s Western Unionom. No, glavni adut na ovom području procjenjuje se da će biti usluga e-računa. Prije koju godinu ovu je inovaciju razvijao i planirao uvesti H1 Telekom. Ideja je bila da građani iz naslonjača na svom televizoru putem IPTV usluge klikaju po daljinskom upravljaču i plaćaju račune. Sada se očekuje da će takvu uslugu prvi na tržištu ponuditi upravo HT i to putem MAXtv-a. Tehnički, ne bi trebalo biti zapreke da se tako naručuju i novčane pošiljke.

Platne transakcije
Konačno, HT je u pozivu na Skupštinu naveo da se želi registrirati i za usluge platnih transakcija, uključujući kreditne transfere i trajne naloge, te za "usluge izvršenja platnih naloga u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom", preko platnih kartica. Ovo je jedino područje u koje je HT želio iskoračiti, ali to nije u cijelosti napravio. Oba prijedloga za doregistracijom izbačena su iz materijala za Glavnu skupštinu neposredno prije početka. Na skupštini su nam objasnili da je to zbog pojašnjenja HNB-a, a središnja banka je na naš upit odgovorila da je za prvu uslugu HT već registriran.

Plaćanje računa
Dejana Rebernik iz HNB-a pojašnjava da HT po tome ima pravo korisnicima pružati usluge plaćanja računa elektroničkim putem, primjerice putem web-a. Time za uslugu plaćanja računa iz naslonjača na TV-u više nema prepreka. No, dodaje da za druge usluge platnog prometa operater mora prikupiti dokumentaciju i dobiti odobrenje HNB-a prije upisa u Sudski registar. Na tragu toga, HT je već prikazao tehnologiju mobilnog novčanika, koji bi radio preko NFC tehnologije. Većinski vlasnik kompanije, Deutsche telekom, sličnu tehnologiju zajedno s NFC POS terminalima i online sustavom plaćanja ClickandBuy planira koristiti i za izdavanje vlastitih kreditnih kartica. HT je do sada tvrdio da mu to nije plan i da želi biti samo posrednik između financijskih institucija i njihovih korisnika. HT će se doregistrirati i za računovodstvene poslove zbog, kako se tumači, "mogućnosti da društvo iznajmi usluge svog računovodstva takvom novom poslovnom subjektu".Što na to kaže glavni konkurent i ima li on sličnih planova? U Vipnetu su tek kratko odgovorili da nastavljaju "s postojećom strategijom koja donosi dobre rezultate".

Bivši monopolisti pod pritiskom

Kako do dodatnih prihoda

Krešimir Alić, analitičar telekomunikacijskog tržišta iz agencije IDC Adriatics kaže da su svi bivši monopolisti pod istim pritiskom kao i HT. "Posvuda im prihodi padaju od od jedan, dva posto do najviše sedam, osam posto i svi traže nove načine kako ostvariti dodatne prihode pa ulaze u informatiku, oglašavanje, udaljeno mjerenje struje, toplinske energije, vode i plina, umrežavanje automobila, sigurnost i pametne domove, a neki poput Romtelecoma čak su otvorili i online trgovine potrošačke elektronike", kaže Alić. Zaključuje da će za buduću transformaciju velikih operatera biti ključan stav dioničara, odnosno hoće li oni biti spremni na transformacije poput one Nokijine, koja se iz obično proizvođača guma pretvorila u donedavno najvećeg proizvođača mobitela na svijetu.