Europska komisija u prošlotjednom objavljenom paketu o povredama europske regulative tzv. obrazloženim mišljenjem poziva Hrvatsku da pravilno primijeni Direktivu o staništima u vezi s odobravanjem projekata vjetroelektrana koji utječu na područja Natura 2000.

Ne udovolji li Hrvatska traženom u roku od dva mjeseca slučaj će završiti na Sudu Europske unije, što je svojevsrni presedan, jer se glavnina postupaka riješi prije suda.

Direktiva o staništima zahtijeva da se projekti koji bi mogli značajno utjecati na područja Natura 2000, pojedinačno ili u kombinaciji s drugim planovima ili projektima, mogu odobriti tek nakon što se utvrdi da integritet dotičnih područja neće biti negativno pogođen.

Hrvatska nije pravilno primijenila Direktivu o staništima prilikom odobravanja izmjena određenih projekata vjetroelektrana. Konkretno, izmjene takvih projekata odobrene su bez osiguranja da neće negativno utjecati na integritet straništa.

Stiglo još 2020.
Komisija je poslala službenu opomenu Hrvatskoj još u svibnju 2020. da u roku od četiri mjeseca poduzme potrebne korake i promijeni praksu. Unatoč određenom napretku, hrvatske vlasti nisu u potpunosti riješile sve pritužbe i odbile su poduzeti bilo kakve mjere za rješavanje utvrđenih problema, objavila je EK.

Stoga je Komisija odlučila izdati obrazloženo mišljenje Hrvatskoj, koja sada ima dva mjeseca da odgovori i poduzme potrebne mjere. U suprotnom, Komisija može odlučiti uputiti slučaj Sudu Europske unije, što je rijetkost.

Kako pojašnjava energetska analitičarka Nina Domazet iz Energetike-net, postupak ima tri koraka. ”Prvi je slanje službene opomene, a ne riješi li se stvar tom opomenom, šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije.

Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu. Hrvatska je dobila i službenu opomenu jer nije u potpunosti izvijestila o postizanju ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i udjelu energije iz obnovljivih izvora za 2020.”, ističe Domazet.

Hrvatska trenutačno u energiji vjetra ima nešto više od 1000 MW instaliranih kapaciteta i to je jedina tehnologija OIE za koju se može reći da je realizirana prema ciljevima postavljenim prije desetak godina kad se krenulo u razvoj Zelene energije.

Kapacitet bi trebao biti dodatno povećan najavom grčke energetske grupacije EuroEnergy koja je prošlih dana objavila da u Hrvatskoj preuzima razvoj projekta vjetroelektrane od 114 MW na području Ličko-senjske županije u Udbini.

Kako sami ističu, predstavljajući ukupnu investiciju od 150 milijuna eura, projekt će proširiti europsko prisustvo EuroEnergyja kako bi se iskoristio potencijal rastućeg sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Jaka grčka ‘injekcija’
”Ova će akvizicija značajno povećati naš investicijski portfelj solarnih parkova i vjetroelektrana na ukupno instaliranu snagu od preko 200 MW”, naveli su iz EuroEnergya. Dodaju da akvizicija zadržava pravo proširenja s dodatnih 70,5 MW kapaciteta vjetra, ovisno o nadogradnjama električne mreže koje mogu povećati proizvodnju.

Isto tako, širi rast obnovljive energije u Europi i nove nadogradnje hrvatske mrežne infrastrukture te liberalizirano tržište dodatno pospješuju ovaj rast. Potencijalna skalabilnost projekta, navode, također pridonosi ugradnji novih, visoko inovativnih i zelenih infrastrukturnih rješenja u Hrvatsku.

Boris Katić, izvorni developer projekta, istaknuo je da će on dati značajan doprinos održivom razvoju tog ruralnog područja stvaranjem visokokvalificiranih radnih mjesta, poboljšanjem okruženja za lokalna poduzeća i jačanjem regionalne cestovne i elektroenergetske infrastrukture. EuroEnergy ima urede u Londonu, Ateni i Bukureštu, a osnovan je 2007. u Grčkoj.