Predstavnici Hrvatske i Norveške potpisali su danas u Zagrebu memorandume o suglasnosti za provedbu financijskih mehanizama Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora kroz koje je Hrvatska dobila na raspolaganje 73,5 milijuna kuna za projekte koje će se provoditi u razdoblju 2014. do 2017. godine.

Memorandume su u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisali zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Jakša Puljiz i državna tajnica norveškoga Ministarstva vanjskih poslova Ingvild Nass Stub.

Darovnica Kraljevine Norveške, Kraljevine Lihtenštajn i Islanda Hrvatskoj iznosi 38,3 milijuna kuna, dok je darovnicom Kraljevine Norveške predviđeno 35,2 milijuna kuna.

"Ovim financijskim instrumentima jačaju se kapaciteti u inovacijama, pravosuđu i obrazovanju, te se otvaraju novi vidovi suradnje između Hrvatske i Kraljevine Norveške te zemalja Europskoga gospodarskog prostora (Island, Kraljevina Lihtenštajn i Kraljevina Norveška)", istaknuo je zamjenik ministra Puljiz. Dodao je da je time Hrvatska postala 16. država kojoj je dana mogućnost korištenja financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora.

"Potpisom memorandumima daju se nove mogućnosti norveškoj istraživačkoj zajednici, trgovini i industriji. Norveška i Hrvatska imaju dobre preduvjete za zajedničko stvaranje radnoga okružja u Europi okrenutoga budućnosti, kroz ekološku inovaciju", rekla je norveška državna tajnica Stub.

Kroz spomenute financijske mehanizme financirat će se četiri projekta koja će se provoditi od lipnja ove do travnja 2017. godine. Riječ je o jačanju učinkovitosti i profesionalizma hrvatskog pravosudnog sustava, u suradnji s Vijećem Europe, te obnovi zgrade Općinskog suda u Karlovcu, kao i uspostavi centra iNavis za energetiku, ekološka, morska i nautička istraživanja i poslovne inovacije u Šibeniku. Nadalje, financirat će se projekt integriranih škola u Kninu i Vukovaru, kao i projekt tripartitne suradnje između udruga poslodavaca, sindikata te javne uprave.

Uz četiri navedene projekta u ovom financijskom razdoblju financirat će se i program jačanja civilnoga društva s ciljem jačanja nevladinih udruga.

Komentirajući investicijsku klimu u Hrvatskoj i probleme norveških investitora u Sućurju na otoku Hvaru veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Henrik Ofstad rekao je da je riječ o kompliciranom problemu jer je u pitanju lokalna vlast na koju središnja vlada gotovo da i ne može utjecati. "Primili smo pozitivne signale od Vlade i sjesti ćemo zajedno i pokušati pronaći rješenje", kazao je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Ako priča u Sućujaju bude uspješna to će biti pozitivna poruka, no ono što se trenutno događa nije pozitivna poruka", dodao je.

Puljiz je naveo da je u konkretnom slučaju riječ o složenom problemu, da je središnja uprava učinila što je mogla, pratila proces, ali da je sada to pitanje u domeni investitora i lokalne samouprave.

"Očito u Hrvatskoj još uvijek moramo raditi na način da omogućimo investicije u korist i investitora ali i lokalne zajednice, što je u praksi teško ostvariti", rekao je Puljiz.

Stub je pak dodala da su kolege s kojim je razgovarala tijekom posjeta Hrvatskoj svjesni koristi koje donosi poboljšanje investicijske klime.

Riječ je o ulaganju norveškog investitora u izgradnju turističkog resorta na lokaciji Sućuraj na Hvaru koja je počela još 2007. godine. Ulagači su do jeseni 2013. čekali na izmjene županijskog prostornog plana uređenja, a sada su ih zakočile izmjene općinskog prostornog plana.