Memorandum o socijalnoj uključenosti (JIM) opsežan je i kompleksan dokument o kojem se pregovaralo 18 mjeseci. Razumljivo je i da se pokušavalo pregovarati do posljednjeg trenutka prije potpisivanja. Tako je Vladimir Špidla, povjerenik Europske unije za zapošljavanje i socijalnu politiku, elegantno i europski prokomentirao okolnosti koje su neposredno prethodile prekjučerašnjem potpisivanju dokumenta kojim se utvrđuju ciljevi i mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj. A situacija na koju se bruxelleski čelnik ovako blagonaklono osvrnuo bila je zapravo prilično neugodna. Naime, iako se još prije koji tjedan činilo da je tekst Memoranduma završen i usuglašen s Bruxellesom, u petak se doznalo da Vlada dokument još nije prihvatila. Vijest je, naravno, najviše uzbunila Delegaciju Europske komisije u Hrvatskoj koja više nije znala hoće li povjerenik Špidla, čiji je dolazak za 5. ožujka odavno isplaniran, u ponedjeljak u Zagrebu uopće imati što potpisati. Vlada je Memorandum o socijalnoj uključenosti ipak prihvatila u petak, na telefonskoj sjednici održanoj poslije 22 sata! Iako je ove okolnosti nazvao “ne baš uobičajenim” te priznao da je situacija bila napeta, povjerenik Špidla u ponedjeljak na večer, u razgovoru s novinarkama Poslovnog dnevnika, Jutranjeg lista i Novog lista iznio je niz pohvala na hrvatski JIM. “Riječ je dobrom dokumentu iza kojeg stoji 18 mjeseci teškoga rada i dobrih pregovora. On je rezultat općeg konsenzusa u Hrvatskoj”, kazao je Špidla napominjući kako se “hrvatski slučaj” ističe upravo silnim angažmanom uloženim u donošenje dokumenta te posebice sudjelovanjem brojnih nevladinih organizacija koje su sve i “stale iza Memoranduma”. Govoreći o hrvatskoj socijalnoj politici te njezinoj poziciji u europskom kontekstu, Špidla je ustvrdio kako se ona posve uklapa u “europski okvir”.

Problemi koji muče Hrvatsku uobičajeni su i u drugim europskim zemljama – primjerice duga nezaposlenost, neučinkovotost mjera koje se poduzimaju na tržištu rada. Povjerenik EU pohvalio je hrvatsku implementaciju antidiskriminacijskih mjera, ocijenivši da je ona bolja nego u nekim članicama EU. Kao primjer kompatibilnosti hrvatske socijalne politike s europskom, Špidla je naveo ukupna izdvajanja za socijalnu zaštitu. Kod nas ona iznose oko 27 posto BDP-a, što se uklapa u europski raspon koji seže od 19 do 33 posto BDP-a. Nešto lošije stojimo kada je riječ o izdvajanjima za mirovine, koja iznose 13 posto BDP-a, dok su u Češkoj 9 i pol posto, što znači, napomenuo je Špidla, da je hrvatski sustav manje učinkovit. Očiti su manjak, na kojem se treba mnogo raditi, i hrvatski administrativni kapaciteti. Iako su potpisivanje Memoranduma i pridruživanje Uniji dva paralelna, međusobno nepovezana procesa te unatoč tome što JIM ne otvara izravno pristup fondovima EU, Špidla je istaknuo kako će njegovom implementacijom hrvatski sustav postati učinkovitiji te će se tako osposobiti za bolje korištenje pretpristupne pomoći Europske unije. Primjerice, u sklopu pretpristupnog fonda IPA postoje komponente koje se mogu korisiti za realizaciju mjera iz Memoranduma o socijalnoj uključenosti, dodao je.

Svaki problem lakše se rješava unutar EU

Nema jednog niti jednostavnog argumenta za članstvo u Europskoj uniji. Ali danas se jasno vidi zašto je EU i nastala – sve je više problema u današnjem svijetu koje zemlja pojedinačno ne može riješiti – ekonomsku politiku, energetsku, ekološku. Teško je uopće naći prpblem koji se može bolje riješiti izvan nego unutar EU, kazao je povjerenik Vladimr Špidla.