U drugu godinu mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa i u hrvatskom gospodarstvu ulazi se u grču, jer kao i lani, najavljuju se nove carine za europsku robu. Istina, ovaj put ne odnose se i na Hrvatsku, zasad, ali i do sada je veći negativan utjecaj za gospodarstvo iščekivan neizravno, preko drugih, jakih europskih gospodarstava koji su naši glavni vanjsko-trgovinski partneri, koji su na meti aktualne carinske Trumpove ofenzive. Izvoznici upozoravaju, štetu se osjeti i kroz neizvjesnost i njome uzrokovane promjene ponašanja kupaca.

Statistički, u prvoj godini Trumpovog mandata, na razini odnosa EU i SAD-a, nije zabilježen pad ukupnog izvoza, štoviše, bilježi se njegov rast od 4,7 posto u prvih 11 mjeseci, a otprilike je tolika i stopa rasta uvoza iz SAD-a.

Efekt tek slijedi

No, gleda li se dinamika, u prvim mjesecima bilježen je snažan porast, koji je poguran iskrcavanjem roba uoči formalnog početka primjene carina, da bi u drugom dijelu godine izvoz ipak bilježio manju vrijednost nego u prethodnoj 2024.

Svjesni smo da se globalni trgovinski i geopolitički kontekst može brzo mijenjati, zbog čega ostajemo fokusirani na pravovremeno upravljanje potencijalnim rizicima.

Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Pliva Hrvatska

Analitičari, stoga, procjenjuju da će značajniji efekti i onih starih Trumpovih mjera tek pokazati puni efekt u nadolazećem razdoblju. U Hrvatskoj, pak, pregled podataka državne statistike o robnoj razmjeni s drugim zemljama dostupni su za deset mjeseci i pokazuju da je u tom vremenu vrijednost izvoza oslabila za 13 posto, ali i uvoza za oko pet posto na godišnjoj razini.

Najvažniji proizvodi ipak ne bilježe slabije rezultate, konkretno lijekovi, kojih je, kako se može doznati iz nešto detaljnijih podataka državne statistike obrađenih za tri lanjska tromjesečja, izvezeno u vrijednosti 127 milijuna eura, potom transformatori, čija je vrijednost po evidenciji DZS-a bila 90 milijuna eura, te oružje, čija je vrijednost plasirana u tom razdoblju na američko tržište iznosila 68 milijuna eura.

“U ekonomskim podacima još uvijek se ne vide jasno posljedice koje su se najavljivale nakon uvođenja američkih carina”, ističe Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK. No, zaokret u američkoj politici nikako ne vidi dobrim za globalnu ekonomiju, pa time ni za hrvatska poduzeća koja posredno, kroz lance opskrbe, i neposredno posluju sa SAD-om.

Nakon prve godine nove Trumpove administracije, Šaravanja ističe kako nije više samo riječ o neizvjesnosti za poduzetnike. “Riječ je o tome da se suočavamo s potrebom u EU da se aktivno suprotstavimo američkim politikama kako bismo zaštitili vlastite interese. Situacija je takva da u ovom trenutku imamo manje dodirnih točaka sa SAD-om, nego što smo imali u prijašnjim vremenima. Kratkoročno, u ovoj atmosferi, malo toga pozitivnog vidimo za globalnu ekonomiju”, zaključuje Šaravanja.

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

U Plivi, koja je tradicionalno najveći hrvatski izvoznik na tržište SAD-a, još uvijek zbrajaju rezultate za prošlu godinu, no ako je suditi prema spomenutim podacima državne statistike, rezultati su i nešto bolji nego u 2024.

“Tržište SAD-a jedno je od najvažnijih izvoznih tržišta za Plivu, koja je sa svojim proizvodima kroz Tevinu mrežu prisutna na njih više od 60 diljem svijeta”, ističu u Pliva Hrvatska, na čijem je čelu predsjednica Uprave Nikolina Dizdar Čehulić. Najave i potencijalne promjene trgovinskih politika, a zbog odnosa naročito onih koje se tiču odnosa SAD-a i EU, kontinuirano prate.

“Kao farmaceutski proizvođač sa složenim globalnim lancem opskrbe, posebnu pažnju posvećujemo mogućem utjecaju carina i regulatornih promjena na dostupnost lijekova i stabilnost opskrbe pacijenata. U ovom trenutku ne bilježimo izravan negativan utjecaj na naše poslovanje, no svjesni smo da se globalni trgovinski i geopolitički kontekst može brzo mijenjati, zbog čega ostajemo fokusirani na pravovremeno upravljanje potencijalnim rizicima”, ističu Plivi.

Željko Pavlin, član Uprave još jednog velikog izvoznika u SAD, karlovačkog proizvođača oružja HS Produkt, kaže kako su posljednje dvije godine za tvrtku bile dvije dosad najuspješnije godine na američkom tržištu. Narudžbe su i unatoč carinama rasle i lani, no carine od 10 posto ipak su, kaže Pavlin, ostavile traga na konačnom financijskom rezultatu, budući da je kompanija u dogovoru s američkim partnerom, odlučila preuzeti teret carina.

Točnije, dogovorili su podijeliti iznos uvedenih carina, pa je pet posto za Karlovčane u konačnici značilo nešto manji prihod, između tri i četiri milijuna eura. Pavlin kaže kako je prodaja osobito dobra od kada se krenulo s kratkom strojnicom Kunom, HS Produktovim novim proizvodom, te prodajom još nekih novih proizvoda. Napeti geopolitički odnosi obrambenoj industriji generalno idu na ruku, pa HS Produkt bilježi snažan rast i na drugim tržištima, posebice na Bliskom i Dalekom istoku, te Europi. No, od 150 milijuna eura prihoda HS Produktu i dalje najveći dio, oko 70 posto, dolazi iz SAD-a.

Usporavanje investicija

Od Nove godine Pavlin kaže da HS Produkt ipak mora ići s povećanjem cijene na američkom tržištu, a što se mogućih novih carina tiče, koje se u ovom trenutku odnose na neke druge zemlje EU, stav HS Produktovog menadžera je jasan – bilo kakav sukob Amerike i Europe njima će negativno utjecati na poslovanje.

Godinu dana Trumpove politike po ocjeni predsjednika Hrvatskih izvoznika Davora Bakovića, pokazalo je da ta poduzetnička populacija najveće učinke ne osjeća samo kroz izravne mjere, nego kroz promjene u ponašanju kupaca i rast neizvjesnosti na tržištu.

“Najave mogućeg zaoštravanja odnosa s EU i novih carina dodatno povećavaju oprez kod partnera, usporavaju donošenje investicijskih odluka i stvaraju pritisak na marže, posebno u industrijama s dugim rokovima isporuke i složenim ugovorima. U takvim uvjetima neizvjesnost postaje trošak sama po sebi jer otežava planiranje proizvodnje, nabave i cijena, ističe Baković, zaključivši kako je našim izvoznicima toga ključno jačati ugovornu zaštitu, diversifikaciju tržišta i graditi konkurentnost kroz kvalitetu i pouzdanost, a ne samo kroz cijenu.