Uvertira hrvatsko-slovenskog foruma u velikoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore u petak bila je bolja od očekivanja – dok su predsjednici dviju država zauzimali rezervirane pozicije, u ostatku dvorane tražila se sjedalica više i dio publike  govore je odslušao stojeći.

No, po odlasku predsjednika, nestao je i znatan dio publike. Tako je prvi čin gospodarskog foruma – gdje se moglo čuti zanimljivih primjera o iskustvima u povlačenju novca iz europske blagajne – završio u polupraznoj dvorani. Finale, kad su poduzetnici trebali razgovarati o mogućoj poslovnoj suradnji, bio je još porazniji, iako je na listi bilo 60-ak slovenskih i 30 hrvatskih tvrtki koje su iskazale interes za razgovor. Slovenci su donijeli kataloge i zastavice svojih kompanija, čak su se i vrzmali po hodnicima, no s hrvatske strane nije bilo niti jednog poduzetnika za razgovor! Ekipa Pomurskog sajma tako se uzalud raspitivala ima li netko iz Dukata, iz tvrtke Časnik finance htjeli su kontaktirati predstavnike Galka, Elektrokontakta… Ne samo da nije bilo nikoga iz tih kompanija, gospodarskom forumu nije nazočio nitko ni iz tima Ivice Todorića koji se natječe za kupnju Mercatora, ni Emila Tedeschija, koji je u slovenskim omjerima već veliki poduzetnik na tom tržištu. Od prve ekipe iz hrvatskog poslovnog miljea viđen je samo Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

Statistika HGK kaže da je Slovenija u Hrvatsku do kraja 2012. investirala oko 1,14 milijardi eura, najviše (24%) u nekretnine i maloprodaju (21%), te devet posto u financijski sektor. Hrvatska ulaganja u Sloveniju su dosegnula tek 137 milijuna eura. U 2012. Hrvatska je u Sloveniju izvezla roba u vrijednosti 1,06 milijardi kuna, a iz Slovenije uvezla za 1,21 milijardu kuna. Što govore ti podaci? Komentirao ih je u uvodnom dijelu skupa  prvi čovjek HGK Nadan Vidošević: međusobna robna razmjena pala je na 50% rezultata koji je ostvarivan prije 20 godina. "Hrvatska i Slovenija ostat će provincije na rubu EU ako se kapitalno ne povežu. Trebamo udružiti potencijale u bankama, osiguranju, maloprodaji, transportu, poštama ali i ostaloj infrastrukturi iz portfelja dviju država, a ta odluka u rukama je politike", naglasio je Vidošević. A političari su se u petak na skupu zaista zalagali za veću suradnju. "Vrijeme je da razmislimo. Male smo ekonomije, imamo ozbiljnih gospodarskih problema, no kada ulaskom Hrvatske padnu granice, nestat će i posljednja barijera da zajedničkim projektima i lokalno i na trećim tržištima gradimo bolju budućnost", istaknuo je tako predsjednik Josipović.

Posebno je izdvojio povezivanje nacionalnih maloprodajnih lanaca. Auto i metalna industrija, IT sektor, energetika i prometna infrastruktura kao i turizam sektori su u kojima je moguće surađivati te dobiti i sredstva iz fondova EU, nizao je. U interesu oba gospodarstva je i razvoj željeznice, posebno koridora Maribor-Krapina-Zagreb, ali i povezivanje luka Rijeke i Kopra s Trstom kako bi bile konkurentnije od sjevernoeuropskih.  Slovenski predsjednik Pahor je podsjetio da je hrvatsko tržište Slovencima privlačno, od ukupnih inozemnih ulaganja Slovenaca ovdje je završilo čak 27 posto. Hrvatska i Slovenija, smatra, moraju se jače povezati i s austrijskim, njemačkim i talijanskim regijama: Koruškom, Štajerskom, Bavarskom te Friuli-Venezia Giuliom jer to područje može biti atraktivan i uspješan gospodarski bazen.

Slovensko iskustvo

Manje uplaćuju Bruxellesu nego nekad Beogradu

Predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič poručio je okupljenima u petak u HGK da Hrvatska ne treba strahovati od pristupanja EU: "U blagajnu EU izdvajamo jedan posto BDP-a, mnogo manje nego što smo nekad slali u Beograd, a osim toga značajna sredstva dobijemo natrag."