Veliki trgovački lanci počeli su uvoditi takozvane digitalne cijene, odnosno elektronične etikete s cijenama na policama, a riječ je o praksi koja se u zapadnim zemljama članicama Europske unije provodi već godinama i kojoj se okreće sve veći broj zemalja, piše Novi list.

Najjeftinije – Bjelorusima

Koliko plaćamo za vožnju? Hrvatska je u zlatnoj europskoj sredini

Takav način utvrđivanja cijena provodi umjetna inteligencija na temelju ponude i potražnje što znači da se cijena jednom proizvodu može promijeniti i nekoliko puta u danu.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da su im građani već počeli prijavljivati razlike u cijenama između one na policama i one na blagajni.

– Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u svega nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni, kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Pritom upozorava kako trenutno ne postoji način da se kontrolira trgovce u određivanju, odnosno mijenjanju cijena jer se sve bazira na principu ponude i potražnje, a potrošači bi tome trebali vjerovati jer to na zapadu funkcionira.

– Ni u jednom zakonu nije određen način na koji bi se kontroliralo trgovačke centre u određivanju cijena na ovakav način. Trgovci sami formiraju cijene, osim za onih 70 proizvoda koje je zamrznula Vlada, a na nama potrošačima je da odlučimo hoćemo li kupiti proizvod po toj cijeni ili nećemo, navodi Ana Knežević i dodaje da tjedni katalozi s cijenama zbog toga gube smisao i nama potrošačima ne znače ništa ako se cijene mogu promijeniti i nekoliko puta u danu.

Knežević podsjeća da već 26. mjesec zaredom u Hrvatskoj raste potrošnja pa samim time i cijene jer, kaže, postoje oni koji imaju viška novca i koji kupuju, zbog čega nastradaju oni s manjim prihodima jer ih dočekaju visoke cijene. S druge strane, u zemljama visokog standarda potrošnja se smanjuje, podsjeća Knežević, dok u nas raste pa je teško očekivati pad cijena. Stoga bismo, kaže, trebali manje kupovati i tako smanjiti ukupnu potrošnju, a onda će se i digitalne cijene te neprodane robe mijenjati u korist potrošača, odnosno prema dolje.

Elektroničke etikete već su uveli Konzum, Kaufland i Lidl, ali ne za sve proizvode. S obzirom na činjenicu da se takve cijene određuju na već spomenutom principu ponude i potražnje, navala kupaca na jedan proizvod također će potaknuti rast cijene, iako je tog proizvoda na tržištu možda dovoljno i previše. Trgovci kažu da se time u Hrvatskoj uvodi tzv. dinamično određivanje cijena koje provodi algoritam bez potrebe ljudskog rada, odnosno zamjene etiketa na policama. Upravo zbog tog rasterećenja zaposlenika Sindikat trgovine pozdravlja uvođenje digitalnih cijena u Hrvatskojm, piše Novi list.

Odgovor za sve

Renault Captur: mali SUV skrojen za najbolje godine života

Konferencija

CROATIVA: Kreativnost kao nova snaga hrvatskog gospodarstva

– Puno radnih sati se troši na zamjene etiketa s cijenama, posebno prekovremenih sati, tako da će elektroničko određivanje cijena biti od velike pomoći radnicima jer će ih rasteretiti, ali i pojednostaviti im posao, navodi predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić i dodaje da će elektroničke cijene najvjerojatnije uvoditi samo veliki trgovački sustavi, dok će malim trgovcima to biti preskupo.