Hrvatska je u svibnju predvodila skupinu zemalja EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje, u raskoraku s oporavkom na razini eurozone i Europske unije, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla u svibnju za 1,7 posto u odnosu na travanj kada je, prema revidiranim podacima, smanjena za 2,2 posto, objavio je Eurostat. Na razini EU‑a uvećana je za 1,5 posto nakon što je u travnju bila pala za revidiranih 1,6 posto.

Podaci su tako pokazali stabilizaciju europske industrijske proizvodnje u svibnju. U travnju bila je pala prvi puta od kraja prošle godine. Značajno je porasla i proizvodnja energije, za 3,7 posto u eurozoni te za 3,2 posto u EU. I energetski sektor zabilježio je promjenu trenda, prema padu proizvodnje u travnju za 2,8 odnosno 1,4 posto.

Najveći pad zabilježen je pak u svibnju u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto u eurozoni te za 1,8 posto u EU-u. Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u svibnju Irska, za 12,4 posto, a slijede Malta i Njemačka sa skromnijim rastom od 3,4, odnosno 2,2 posto.

Hrvatska je pak u svibnju zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, za 2,9 posto. U travnju je bila porasla za 2,5 posto. Gotovo isti postotni pad proizvodnje bilježile su u svibnju i Slovačka i Belgija, za 2,8 odnosno za 2,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla u svibnju za 3,7 posto, a u EU za 3,4 posto.