Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je ovih dana početnu javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku i uspostavi Sustava za trgovanje emisijama 2 (EU ETS 2).
Događaj je organiziran u sklopu izrade nacionalnog Socijalnog plana za klimatsku politiku, dokumenta koji se odnosi na zelenu tranziciju i definira mjere i ulaganja usmjerena na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike usluga prijevoza, priopćilo je Ministarstvo.
Ambiciozni ciljevi
Plan se priprema u okviru Socijalnog fonda za klimatsku politiku, koji je dio zakonodavnog paketa Europske unije ‘Spremni za 55’ (Fit for 55). Cilj paketa je smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razinu iz 1990.
“Uz više od 1,6 milijardi eura cilj nam je osigurati učinkovitu i pravednu zelenu tranziciju koja neće izostaviti najranjivije članove našeg društva – kućanstva u riziku od energetskog siromaštva, mikro poduzeća s ograničenim kapacitetima za prilagodbu, ali i one građane koji imaju otežan pristup javnom prijevozu. Svjesni izazova koje ova tranzicija nosi, osobitu pozornost usmjeravamo na ublažavanje njezinih socioekonomskih posljedica i sprječavanje rizika za najranjivije, edukaciju i u konačnici bolju kvalitetu života naših građana”, izjavila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Riječ je o nizu mjera koje između ostalog obuhvaćaju obnovu obiteljskih kuća s najlošijim energetskim svojstvima, poboljšanje dostupnosti javnog prijevoza u prigradskim, ruralnim i udaljenim područjima, potporu kupnji vozila s nultim emisijama, ali i izravnu potporu dohotku.
U tom kontekstu uspostavljen je novi sustav trgovanja emisijama EU ETS2, koji će obuhvatiti emisije CO2 iz sektora zgradarstva, cestovnog prometa i malih industrija uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva. Financijska sredstva za Socijalni fond osiguravat će se iz prihoda novog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, ETS2.
EU Emissions Trading System II – novo EU tržište ugljika osmišljeno za smanjenje emisija u cestovnom prometu, zgradama i malim industrijama – trebalo bi biti pokrenuto 2027. BloombergNEF-ov (BNEF-ov) EU ETS II Market Outlook predviđa da bi cijene ugljika mogle porasti na čak 149 eura po toni (156 USD/t) do 2030. Trenutno se emisijskim dozvolama trguje po cijeni od 67 eura.
Povećanja troškova past će na trgovce gorivom, a oni će se u konačnici filtrirati do krajnjih korisnika, pri čemu će potrošači vjerojatno snositi najveći teret cijene ugljika. BloombergNEF predviđa da bi troškovi za cestovni prijevoz mogli porasti 22 do 27 posto, dok bi troškovi grijanja mogli porasti čak 31 do 41 posto ako se troškovi u potpunosti prenesu na potrošače.
Ovo povećanje cijena rezultiralo je otporom prema sustavu ETS-2 od strane Poljske, Češke i Slovačke. Unatoč odbijanju, potencijalne koristi mogle bi, kažu u BNEF-u biti ‘ogromne’. BloombergNEF predviđa da će EU ETS II generirati približno 705 milijardi eura prihoda od 2027. do 2035. Dodatno, predviđeni skok cijena ugljika, potaknut potencijalnim manjkom emisijskih dozvola, rezultirat će smanjenjem dodatnih 232 milijuna metričkih tona CO2 ekvivalenta (MtCO2e) izravnih emisija između 2027. i 2030.
Ogroman obuhvat
Novo tržište ugljika postavlja niži cilj smanjenja emisija od 43 posto do 2030. u odnosu na razine iz 2005., u usporedbi sa 62 posto u postojećem sustavu. Širenje tržišta dovest će do toga da će čak 78 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova iz Europskog gospodarskog prostora (EEA) biti pokriveno cijenom ugljika od 2027.
Emma Coker, voditeljica europskih ekoloških tržišta u BloombergNEF-u i koautorica izvješća, rekla je kako prognoze otkrivaju nagli porast cijena ugljika počevši od 2027., što će izravno utjecati na račune potrošača.
“Ipak, kratkoročna bol će se ublažiti jer će rano smanjenje emisija i daljnji pad cijena rješenja s niskim udjelom ugljika, kao što su električna vozila i dizalice topline, dovesti do pada cijena nakon 2030. godine”, smatra Emma Coker. U cijeloj priči zaboravlja se utjecaj ETS-2 na gospodarstvo i inflaciju, a tu je i poprilična kriza s projektima energetske učinkovitosti te nevoljkost kupaca da kupe električni automobil te ugrade dizalicu topline na skupu električnu energiju.
