Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) objavila je mjesečni pregled glavnih trendova u gospodarstvu.

Evo što kažu:

Ekonomska aktivnost

Smanjenje zaliha gotovih proizvoda – sezonski učinak blagdana? Proizvodnja i potrošnja dalje u padu…

Kalendarski prilagođeni indeks industrijske proizvodnje u prosincu je pao za 5,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je viši međugodišnji pad nego u studenom. Prema Grupaciji nastavka slabe potražnje sektora stanovništva i poduzeća. Zabrinjavajuće je što je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosincu na mešugodišnjoj razini bila manja za visokih 13 postotnih bodova nego u studenom. S druge strane, zalihe gotovih proizvoda su u industrijskih proizvoda najveći pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine ponovno su ostvarili trajni proizvodi za široku potrošnju (21,1%) i kapitalni proizvodi (17,1%), što je jedan od indikatora
prosincu ponovno smanjene, međutim važno je podsjetiti da je u prosincu prisutan sezonski učinak blagdana. Realni pormet u trgovini na malo je u prosincu smanjen za 6,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Životni standard i raspoloženje potrošača

Pouzdanje i očekivanja potrošača uoči blagdana blago porasla usprkos daljnjem padu kupovne moći i životnog standarda.

Prosječna realna neto plaća u studenom 2012. godine ponovno je zabilježila pad. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine bila je manja za 5%, što je veći pad nego u listopadu. Podaci o kretanju djelatnosti. Značajno smanjenje plaća u djelatonsti računalnog progamiranja od 18,9 postotnih bodova zvuči pomalo iznenađujuće budući da se radi o djelatnosti visoke dodane vrijednosti i velikog izvoznog potencijala. Indeks pouzdanja i indeks
plaća prema djelatnostima pokazuju da su najznačajnija smanjenja realnih plaća zabilježena u djelatnostima računalnog programiranja, osiguranja i administrativnih uredskih očekivanja potrošača u prosincu su zabilježili blagi porast u odnosu na prethodni mjesec, što može biti posljedica blagdanskog raspoloženja.

Tržište rada

Nezaposlenost i dalje raste, uz blago usporavanje porasta broja nezaposlenih.

Prema privremenim dnevnim podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je 21. veljače 2013. bilo nezaposleno 374 531 osoba. U odnosu na kraj siječnja to je bio porast od 2528 osoba, što je manje nego u ranijim mjesecima. Stopa registrirane rast od 11,26% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio niži nego u prosincu, što bi moglo predstavljati naznaku blagog usporavanja rasta nezaposelnosti, iako je prerano za donošenje ocjene je li Hrvatska u tom kontekstu dotaknula (drugo) dno krize. nezaposlenosti u siječnju je iznosila 21,9%, što odgovara vrijednostima s početka 2003. godine, tj. predstavlja najvišu stopu nezaposlenosti u proteklih 10 godina. Međutim, podaci o kretanju broja nezaposlenih pokazuju da je u Blagi razlog za optimizam daje podatak da je u siječnju iz evidencije HZZ-a na temelju zasnivanja radnog odnosa izašlo 13 250 osoba, što je 63% više nego u siječnju 2012. godine.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Financijsko tržište i inflacija

Porast kamatnih stopa na kratkoročne i dugorčne kredite s valutnom klauzulom i CDS spreada – učinci odluka rejting agencija?

U siječnju je došlo do daljnjeg povećanja ukupne inflacije, koja je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porasla za 5,2%, što je najviša razina od listopada 2008. godine. Bez cijena energije i hrane, klauzulom) u studenom su ponovno porasle, nakon značajnog smanjenja u listopadu. Na mjesečnoj razini obje su kategorije kredita zabilježile porast kamata od približno 0,5 postotnih bodova, što predstavlja najznačajnije povećanje u 2012. godini Rast CDS spreada pokazuje da slabi gospodarski izgledi, najave rebalansa inflacija se u odnosu na siječanj 2012. povećala za 2,1%, što je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na prosinac. Kamatne stope na kunske kratkoročne i dugoročne kredite (s valutnom proračuna i negativne ocjene rejting agencija utječu na percepciju investitora. Međutim, važno je uočiti da je do porasta CDS-ova došlo i u drugim zemljama CEE (osim Slovačkoj), jer istraživanja HNB-a pokazuju da je kretanje CDS-ova Hrvatske pod snažnijm utjecajem „prelijevanja“ iz CEE zemalja nego domaćih ekonomskih i fiskalnih fundamenata.

Vanjska trgovina i svijet

Nastavljen, ali usporen, rast izvoza, uz poboljšanje gospodarskih kretanja u glavnim trgovinskim partnerima

Ukupan robni izvoz (u eurima) je u prosincu 2012. zabilježio porast od 0,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ako se serija izvoza korigira za izvoz brodova i zlata, rast je iznosio 3,4% , odnosno 4,7% bez izvoza brodova i energije. Izvoz ostalih prijevoznih sredstava, tj. brodova smanjio se 34,1% u odnosu na isto razdoblje prošle Hrvatske, može se zaključiti kako je inozemno okruženje u prosincu bilo povoljnije nego u studenom. Najveći oporavak industrijske proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u Njemačkoj gdje je pad u prosincu usporen na -0.7% sa -3,3% u studenom, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Proizvodnja u Italiji i dalje bilježi prilično negativne trendove, iako se u prosincu pad industrijske godine, a izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda za 15.4%. S druge strane, rast izvoza od 14,3% ostvarila je djelatnost proizvodnje računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, a 15,3% osnovnih farmaceutskih proizvoda.

Prema podacima Eurostata o industrijskoj proizvodnji u EU27 i glavnim trgovinskim partnerima proizvodnje usporio na- 6,6% sa -7,7% u studenom, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Indikator poslovne klime (BCI) Eurozone pokazuje da bi u siječnju mogao biti zabilježen daljnji blagi oporavak industrijske proizvodnje.

Mišljenja koja se iznose u ovoj publikaciji ne predstavljaju preporuku za ulaganje ili investicijski savjet. HUP ne jamči točnost primarnih statističkih izvora na temelju kojih su sastavljeni prikazi i napisani komentari. Izvori: www.dzs.hr, Priopćenja; www.hzz.hr, Bilten; www.hnb.hr, Statistika; www.imf.org, World Economic Outlook, www.erstegroup.com, CEE Macro/Fixed Income Daily, Europska Komisija