Hrvatska je u travnju zabilježila najveći pad sezonski prilagođene industrijske proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, dok je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana u Hrvatskoj uvećana u visini prosjeka Unije, pokazuje u petak objavljeno izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj smanjila se u travnju za 4,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon dvomjesečnog razdoblja rasta tijekom kojeg je u ožujku uvećana 2,4 a u veljači 3,4 posto.

Među zemljama članicama za koje je Eurostat raspolagao potrebnim podacima značajan pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile su u travnju još Malta, za 3,8 posto, Grčka, za 2,3 posto, i Poljska, za 2,1 posto.

Najviše je na mjesečnoj razini u travnju porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 3,4 posto, Švedskoj, za 2,2 posto, i Portugalu, za 2,1 posto.

Na razini Europske unije i eurozone sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u travnju 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima u EU zabilježila isti postotni pad dok je u eurozoni pala 0,4 posto, izračunali su u Eurostatu.

Pritom je u EU 0,6-postotno povećanje u segmentu kapitalnih dobara, te 0,5-postotno u segmentu trajnih potrošačkih dobara neutralizirao pad proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara za 1,2 posto, te energije, za 0,4 posto.

U eurozoni su pak 1,0-postotni skok proizvodnje trajnih potrošačkih dobara i 0,7-postotni rast proizvodnje kapitalnih dobara neutralizirali pad proizvodnje energije za 1,6 posto, te netrajnih potrošačih roba za 0,8 posto.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja prilagođena za broj radnih dana u Hrvatskoj u travnju porasla u visini prosjeka EU-a, za 1,2 posto. U prethodnom je mjesecu uvećana 3,5 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među zemljama članicama za koje je Eurostat raspolagao potrebnim podacima najveći je rast industrijske proizvodnje u travnju na godišnjoj razini zabilježen u Latviji, za 10,2 posto, te Irskoj, za 9,8 posto, i Mađarskoj, za 6,3 posto.

Pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su u travnju Finska, za 4,1 posto, Nizozemska, za 3,9 posto, Portugal, za 1,1 posto, i Estonija, za 0,2 posto.

Među pojedinim kategorijama proizvoda najviše je u EU u travnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,4 posto, i trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto, a smanjena je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,8 posto.

Eurozona je u travnju na godišnjoj razini zabilježila povećanje industrijske proizvodnje prilagođeno za broj radnih dana za 0,8 posto, a podupro ga je 2,1-postotni rast proizvodnje kapitalnih dobara i 1,7-postotni rast proizvodnje trajnih potrošačkih dobara. Smanjena je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,3 posto.