Nakon višegodišnje muke s tvrdoglavom inflacijom i restriktivnim kamatnim stopama ECB-a koje su gušile gospodarstvo, eurozona konačno nazire stabilniji put. Rast je visoko na političkoj agendi, a OECD-ove najnovije projekcije pokazuju da će europski prosjek u 2026. iznositi 1,2 posto, a u 2027. godini 1,4 posto.

Hrvatska, s predviđenih 2,7 posto gospodarskog rasta 2026. i 2,4 posto u 2027. ostaje među brže rastućim gospodarstvima Unije – ali pod velikim rizikom od trgovinskih tenzija i usporavanja ključnih partnera poput Njemačke i Italije, prema OECD-ovim prognozama. Dok Poljska i Litva jure prema 3,4 posto, veliki igrači poput Njemačke (jedan posto) i Italije (0,6 posto) vuku cijeli blok naniže, otkrivaju najnoviji Eurostatovi podaci.

Eurozona zaostaje

“Hrvatski gospodarski rast se usporava, ali i dalje je respektabilan i veći od prosjeka Europske unije. U zadnjih 10-ak godina gospodarstvo Hrvatske je raslo u prosjeku po stopi od 3,4 posto, dok je prosjek EU u istom razdoblju iznosio 1,6 posto”, rekao nam je ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

RH još uvijek ima visoku inflaciju, što znači da su naši građani, pogotovo oni s nižim primanjima i mirovinama, više okrenuti štednji.

Predrag Bejaković

OECD ističe da će umjetna inteligencija, bolji financijski uvjeti i RRF fondovi (odnosno Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg je Hrvatska može povući 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura zajmova) potaknuti oporavak, ali rizici od slabljenja tržišta rada i geopolitičkih potresa ostaju.

Eurozona će u 2026. zaostajati za SAD-om i Kinom, ali je od ključne važnosti – posebice za male otvorene ekonomije poput hrvatske koje su vezane za njemačku konjunkturu i talijanski izvoz – tome tko će najbrže rasti.

Do kraja 2025. Irska je, prema OECD-u, zabilježila nevjerojatan rast od 10,2 posto – potaknut farmaceutskim izvozom prije Trumpovih carina. Irski BDP je, doduše, često varljiv pokazatelj zbog načina na koji je gospodarstvo strukturirano. Zbog tradicionalno niskih stopa poreza na dobit u zemlji, Irska je dom velikog broja multinacionalnih kompanija koje ostvaruju profit u zemlji, umjetno iskrivljujući BDP. Slijedi Poljska s 3,3 posto rasta, dok je na dnu ljestvice Finska s nultim rastom.

Hrvatska u tom kontekstu nije u vrhu, ali nije ni na dnu: OECD joj daje 3,2 posto rasta za 2025., potaknuto snažnom domaćom potražnjom. Najveći gospodarski rast u ovoj godini će, prema OECD-ovoj prognozi, imati Poljska (3,4 posto) i Litva (3,1 posto), dok su na dnu Italija (0,6 posto), Austrija i Finska (0,9 posto). Od velikih europskih gospodarstva Španjolska prednjači s 2,2 posto, dok Njemačka i Francuska stagniraju na jedan posto rasta.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Hrvatska ne stoji loše, kažu u OECD-u, ali napominju da će se privatna potrošnja u 2026. usporiti, dok ulaganja ostaju snažna zbog sredstava iz europskih fondova, ali slabe u 2027. kada prestaje ta podrška. Hrvatska je, naime, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobila 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura zajmova, od čega je do srpnja 2025. primila 4,5 milijardi eura.

Izvoz će ove godine rasti umjereno, ali samo ako se ojača strana potražnja – primarno u Njemačkoj i Italiji, našim ključnim partnerima, prognozira OECD. Njemačka, na koju otpada 18 posto hrvatskog izvoza, usporava na jedan posto rasta, dok Italija (na čije tržište Hrvatska plasira 15 posto svog izvoza) tone na 0,6 posto. Usporavanje te dvije velike ekonomije direktan je udar na izvoz hrvatskih strojeva, kemikalija i hrane.

“Rizici su povezani s eskalacijom geopolitičkih i trgovinskih napetosti, što bi usporilo rast zbog slabljenja potražnje ključnih europskih trgovinskih partnera”, upozoravaju stručnjaci OECD-a u najnovijem Ekonomskom pregledu Hrvatske. Povratak fiskalnoj razboritosti nije samo preporuka, već nužnost, poručuje OECD naglašavajući kako Vlada mora okrenuti list nakon godina ekspanzivne politike kako bi podržala dezinflaciju, obnovila fiskalne rezerve i pripremila se za neizbježne pritiske na potrošnju koji dolaze – od starenja stanovništva do zelenih investicija.

Hrvatska stoji pred izborom: nastaviti s trenutačnim tempom rasta od 2,7 posto u 2026. ili riskirati usporavanje ako se ubrzaju strukturne reforme. OECD stručnjaci izdvojili su rješavanje regulatornih prepreka radi ubrzanja uvođenja obnovljivih izvora energije te poboljšanje planiranja korištenja zemljišta i propisa o odnosu najmoprimaca i najmodavaca. Prva reforma bi, kažu, ubrzala energetsku tranziciju, a druga povećala pristupačnost stanovanja, stambenu mobilnost, konkurentnost i produktivnost radne snage.

Rješenje je učinkovitost

Ističu i kako je tržište rada još uvijek dinamično, ali hlađenje je vidljivo: broj slobodnih mjesta se smanjuje, nominalne plaće rastu snažno, ali sporije. “To je zdrava dinamika, no samo ako se kanalizira u produktivnost, a ne u dodatnu inflaciju”, navode u dokumentu. Vladin nacrt proračuna za 2026. pretpostavlja neutralnu politiku, ali OECD traži strožu: ukinuti ad hoc potpore, zaštititi ranjive ciljanom pomoći.

“Hrvatska još uvijek ima visoku inflaciju što znači da su naši građani, pogotovo oni s nižim primanjima i mirovinama više okrenuti štednji. U takvim uvjetima nije dobro ako nema fiskalne stabilnosti. Rješenje je u povećanju učinkovitosti hrvatskog gospodarstva, povećanju investicija, daljnjoj privatizaciji i – ne manje važno – depolitizaciji društva”, zaključio je Bejaković.