Hrvatska je u četvrtak uputila članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koji prethodi uvođenju eura kao službene valute, priopćili su iz Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB).

Uz pismo namjere, članicama i institucijama EU dostavljen je i Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II. Očekuje se kako će zemlje članice europodručja i Danska raspravljati o pismu namjere na predstojećem sastanku euroskupine.

Pismo namjere su, u ime Republike Hrvatske, potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Pismom se iskazuje spremnost za provedbu reformi s ciljem dodatne pripreme za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II. Uspješnim sudjelovanjem u tečajnom mehanizmu kroz najmanje dvije godine Hrvatska bi trebala formalno zadovoljiti tečajni kriterij nominalne konvergencije. Preostale kriterije – stabilnost cijena, održivost javnih financija i konvergenciju kamatnih stopa – Hrvatska zadovoljava već neko vrijeme, a razborita monetarna i fiskalna politika bi trebale osigurati da tako i ostane, stoji u priopćenju.

U njemu se ističe i da je aplikaciju za ulazak u ERM II omogućio zamjetan napredak u smanjenju makroekonomskih neravnoteža. Gospodarski oporavak, rast izvoza, pad nezaposlenosti, ustrajna fiskalna prilagodba i snažan pad inozemnog duga smanjili su ranjivost hrvatskog gospodarstva i omogućili izlazak iz Postupka prekomjernog proračunskog manjka (EDP) u lipnju 2017. godine, da bi u svibnju 2019. Vijeće ministara financija na prijedlog Europske komisije potvrdilo kako u Hrvatskoj više nisu prisutne prekomjerne makroekonomske neravnoteže. 

U dogovoru s institucijama Europske unije, Hrvatska se u pismu namjere obvezala na provedbu reformi u šest područja: daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke; jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce; jačanje okvira za sprječavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; te vi) smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

Sve mjere navedene u pismu namjere i Akcijskom planu Hrvatska namjerava provesti do sredine 2020., nakon čega će institucije EU ocijeniti jesu li mjere adekvatno provedene, te se očekuje da će po dobivanju pozitivne ocjene Hrvatska započeti sudjelovanje u tečajnom mehanizmu, kaže se u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost