U Hrvatskoj je već gotovo desetljeće, od lipnja 2014., aktivan servis digitalizirane javne uprave e-građani koji je kroz godine dobio niz novih usluga i funkcionalnosti. Iz Vlade te resornih ministarstava i specijaliziranih agencija često se moglo čuti da smo po pitanju digitalizacije javne uprave pri vrhu u EU te da naša iskustva preuzimaju i drugi.

No, statistika UN-ova Odjela za gospodarske i društvene djelatnosti (UN DESA) po nas je – poražavajuća. Prema podacima za 2022. godinu, od 193 analizirane države po pitanju razvoja e-javne uprave, Hrvatska je na 44. mjestu.

Možda situacija i ne bi bila tako zabrinjavajuća, jer smo po drugim stvarima na začelju EU i najrazvijenijih dijelova svijeta, da ispred nas nije niz zemalja za koje smo vjerovali da su po digitalizaciji javne uprave iza nas.

Na listi samo tako tik ispred ratom napaćene Ukrajine, a ispred nas je Rusija i još više – Srbija. Zemlje poput Kazahstana, Cipra, Grčke ili Saudijske Arabije prema toj su listi odmakle nekoliko svjetlosnih godina, a na vrhu su, očekivano, Danska, Finska, Južna Koreja, Novi Zeland, Island i Švedska.

Iako je javna uprava u RH, više ili manje već gotovo desetljeće digitalizirana, svakodnevno svjedočimo da u državnim službama nedostaje kvalitetnog kadra te da se promjene, generalno, događaju sporo. To možda najbolje potvrđuje činjenica da je tek ove godine usvojen zakon po kojem je konačno prestao važiti JMBG, gotovo 14 godina nakon što je zamijenjen OIB-om.

Iznad prosjeka EU
U Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURD), koji je središnja institucija po pitanju digitalizacije hrvatske javne uprave i društva općenito, kažu nam da je za njih mjerodavna službena statistika Europske komisija koja prati napredak država članica u digitalnom području i objavljuje godišnja izvješća o Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).

“Od četiri komponente indeksa gospodarske i društvene digitalizacije, Hrvatska je značajan napredak ostvarila rastom sa 16. na 9. mjesto u području ljudskog kapitala. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo. Sve veći broj Hrvata koristi Internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih ICT stručnjaka.

Državni tajnik Bernard Gršić/T. Miletić/PIXSELL

Razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU – 63% građana između 16 i 74 godine u Hrvatskoj ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 54%), a 31% pojedinaca ovladalo je naprednim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 26%).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kada govorimo o korištenju digitalnih javnih usluga, 55% korisnika interneta oslanjalo se na usluge e-uprave (porast u odnosu na 52%), približavajući se prosjeku EU od 64%”, kažu nam iz Središnjeg ureda kojem je na čelu državni tajnik Bernard Gršić.

Unatoč znatnom ulaganju napora u povećavanje dostupnosti digitalnih javnih usluga, Hrvatska je u području digitalnih javnih usluga ostvarila rast s 24. na 23. mjesto. Naravno, tu se radi o konkurenciji 27 zemalja članica EU. Iz SDURD-a pojašnjavaju da modernizacija i digitalizacija usluga vodi povećanju učinkovitosti administracije, građana i poslovnih subjekata.

“U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije između javnih tijela i građana. Dostupnost usluga e-uprave poslovnim subjektima pokazuje pozitivan rezultat za Hrvatsku. Hrvatska ima dobre rezultate u području otvorenih podataka – 84% u usporedbi s 81% za EU”, kažu u SDURD-u.

Sredstva iz NPOO-a
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) dodijeljeno je 20,4% sredstava za digitalnu transformaciju našeg društva u cjelini. Unutar NPOO-a definirana je komponenta “Javna uprava, pravosuđe i državna imovina” i potkomponenta “Digitalna transformacija društva i javne uprave”.

“Digitalizacija, kao jedan od prioriteta područja javnih politika, ključni je element svih javnih resora i stoga smo prilikom izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. imali u vidu jasan plan suradnje svih zainteresiranih strana hrvatskog društva kako bi se izgradila snažna digitalizirana javna uprava, a kao jedan od glavnih strateških ciljeva u Strategiji je upravo Digitalizirana javna uprava.

Digitalizacija javne uprave ima višestruki utjecaj na razvoj hrvatskog društva, a u kontekstu internog funkcioniranja javne uprave, digitalizacija povećava učinkovitost i kvalitetu rada javnih službenika, pomaže u racionalizaciji poslovanja te pridonosi etici i integritetu javnih institucija. Svjesni smo da ćemo u narednom desetljeću ostvarivanje cilja visoko digitalizirane javne uprave ostvariti daljnjim ulaganjima”, navode iz Središnjeg ureda.

Ulaganja su, prije svega, nužna u operativnu učinkovitost javne uprave razvijajući moderne i učinkovite interne digitalne resurse, a što uključuje hardversku i softversku infrastrukturu, povezane baze podataka, digitalizirane interne procese, digitalno educirane kadrove i osnaženu organizacijsku strukturu.

Tu je i korisničko iskustvo građana koje uključuje administrativno rasterećenje i olakšan pristup uslugama kroz digitalizaciju ključnih javnih usluga koje rješavaju cjelovite životne situacije građana, odnosno poslovne situacije pravnih subjekata, primjenjujući Standarde razvoja javnih e-usluga.