Dok se Europa bavi pitanjem što s prezaduženom Grčkom, svjesna toga da se scenarij poput požara može proširiti na druge zemlje s javnim financijama bez kontrole, Hrvatska nastavlja obarati rekorde.

Bruto inozemni dug u ožujku je dosegnuo 49,3 milijarde eura ili gotovo 375 milijardi kuna, čime se (nominalno) popeo na rekordno najvišu vrijednost, pokazuju podaci HNB-a. Praksa kontinuiranog posuđivanja novca dok rasta nema dovela je do skoka udjela duga u BDP-u na 114,5 posto, pa stranim kreditorima dugujemo više nego što cijela ekonomije stvori vrijednosti u jednoj godini. Premda će i domaći protivnici štednje, koje je prilično osokolilo grčko 'ne' štednji, istaknuti da su drugi i puno više zaduženi, Eurostatove brojke ocrtavaju da je Hrvatska u stopu slijedi Grčku po pitanju izdataka za kamate u BDP-u.  Hrvatska za kamate izdvaja 3,49 posto svog BDP-a, u usporedbi s grčkih 3,9 posto (barem dok su još plaćali dugove u 2014.), dok je prosjek EU 28 bio 2,54 posto.

Jedine četiri države koje za kamate izdvajaju više su Irska (4,05%), Mađarska (4,11%), Italija (4,65%) i Portugal (4,96%). Jednako tako, od svih spomenutih zemalja jedino Hrvatska i Grčka nisu imale rasta BDP-a u 2015. Inozemni dug snažno je porastao početkom godine za gotovo 2,7 milijardi eura čime je prekinut trend njegovog blagog rasta posljednje dvije godine, ističu analitičari Raiffeisen banke. Pritom je dug najviše porastao državi za 1,3 milijarde kuna i središnjoj banci za 755 milijuna eura, a tečajne promjene povećale su ga za još 1,4 milijarde eura. Dok je rast bruto inozemnog duga središnje banke na 1,2 milijarde eura posljedica ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore, za toliko se povećavaju i devizne rezerve pa je neto učinak neutralan, objašnjavanju u RBA.

Kod države nema tog efekta, pa je izdanje 1,5 milijarde eura obveznica u ožujku povećalo njezin dug za 8,3 posto u samo tri mjeseca. Sama država duguje u inozemstvo 16,7 milijardi eura i njezin je udio u ukupnom dugu dosegnuo oko 34 posto, što je najviše od studenoga 2004. i više od 10 postotnih bodova nego prije krize. Dug privatnog sektora blago je porastao na 29,4 milijarde eura. U RBA ističu da je primjetan trend razduživanja tog sektora, ponajviše kroz smanjenje zaduženosti financijskog sektora koje traje 35. mjesec za redom. Ostali sektori, oni za koje ne jamči država, imaju laganu tendenciju rasta zaduženosti, što u RBA ocjenjuju kao moguću izravnu posljedicu povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja u obilju likvidnosti.