Hrvatska od 1. lipnja 2026. godine odlučno mijenja smjer svoga turizma, uvodeći stroža pravila koja označavaju početak nove ere za ključnu gospodarsku granu zemlje. U središtu reforme nalazi se mjera koja će izravno pogoditi stotine tisuća turista i privatnih iznajmljivača – uvođenje obaveznog registracijskog broja za svaki apartman, sobu ili kuću za odmor. Bez tog jedinstvenog identifikatora, oglašavanje i iznajmljivanje smještaja na globalnim platformama poput Airbnb-a ili Booking.com-a više neće biti zakonski moguće. Glavni cilj ovog poteza jest stati na kraj bujajućoj sivoj zoni, koja godinama narušava tržište, te istovremeno povećati sigurnost i transparentnost za goste. Vlasti su ovom mjerom poslale jasnu poruku da vrijeme neregistriranog poslovanja pripada prošlosti, a usklađivanje s novim EU regulativama postavlja se kao apsolutni prioritet.

NOVA PRAVILA IGRE

Uvodi se nova naknada: Od 1. srpnja ćemo uslugu koja je do sada bila besplatna plaćati 3 eura

Da se ne radi samo o kozmetičkim promjenama, svjedoči i najava znatno pojačanih kontrola na terenu. Ovlasti za nadzor ilegalnih iznajmljivača, osim Državnog inspektorata, dobivaju i komunalni redari te carina, čime se stvara široka fronta za provedbu zakona. Posljedice bi mogle biti značajne: stručnjaci upozoravaju na moguće smanjenje ukupne ponude privatnog smještaja, što bi u najpopularnijim destinacijama poput Dubrovnika, Splita i Zadra moglo dovesti do dodatnog rasta cijena. Turistima se stoga savjetuje da prilikom rezervacije smještaja za ljeto 2026. obavezno provjere posjeduje li objekt službeni registracijski broj, jer u suprotnom riskiraju neugodnosti i probleme pri samom dolasku. Austrijski mediji, čiji su građani među najvjernijim gostima na Jadranu, već su upozorili svoje čitatelje da će ovakav zaokret vjerojatno značiti i manje jeftinih “last minute” ponuda.

Osim borbe protiv sive ekonomije, Hrvatska želi stati na kraj i ekscesnom party turizmu koji je proteklih godina stvarao probleme u brojnim obalnim gradovima. Novim se pravilima općinama i gradovima daju znatno šire ovlasti u borbi protiv buke i nereda, a uvode se i stroga ograničenja na prodaju alkohola u poznatim party zonama. U nekim gradovima već su donesene odluke o zabrani prodaje alkoholnih pića u trgovinama tijekom noćnih sati. Posebno stroga pravila primjenjivat će se i na maloljetnike. Prema novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, energetska pića više se neće smjeti prodavati osobama mlađim od osamnaest godina, čime se izjednačavaju s alkoholom. Ugostitelji koji se ogluše na ovu zabranu riskiraju visoke novčane kazne, a kao jedna od sankcija spominje se i oduzimanje dozvole za rad.

Ove promjene nisu izolirani potezi, već dio šire strategije kojom se Hrvatska pokušava odmaknuti od modela masovnog turizma i okrenuti održivijem i kvalitetnijem pristupu. Nekontrolirana ekspanzija kratkoročnog najma posljednjih je godina stvorila ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu i tržište nekretnina, čineći dugoročni najam nedostupnim lokalnom stanovništvu. Prema podacima, turizam je 2025. godine činio više od petine nacionalnog BDP-a s preko 21 milijun posjetitelja, što jasno pokazuje važnost uređenja ovog sektora. Reforme su započele još 2025. godine izmjenama poreznih zakona kojima su povećana davanja na nekretnine za odmor i kratkoročni najam, a sada se nastavljaju sveobuhvatnim mjerama koje zadiru u sve pore turističke djelatnosti.

Uređenje tržišta rada kao temelj sezone

Paralelno s uvođenjem reda u turistički smještaj, država je donijela i set strožih pravila koja se odnose na više od 105.000 stranih radnika, od kojih je velik dio zaposlen upravo u turizmu i građevini. Novi pravilnici, koji su stupili na snagu krajem travnja 2026., uvode jasne i rigorozne standarde za smještaj radnika. Svakom radniku mora biti osigurano najmanje 14 četvornih metara stambenog prostora, uz dodatnih šest kvadrata za svaku sljedeću osobu u istoj jedinici. Primjerice, u stan od 56 kvadrata smije se smjestiti najviše osam osoba. Cilj je spriječiti nehumane uvjete smještaja kojima su mnogi radnici bili izloženi, a koji su narušavali ugled Hrvatske kao poslodavca.

Nadalje, nova pravila izravno ciljaju na financijsku eksploataciju radnika. Poslodavcima se izričito zabranjuje da trošak najma stana, koji ne smije prelaziti 30 posto neto plaće radnika, automatski oduzimaju od plaće. Ta je praksa, kako su utvrdile inspekcije, neke radnike dovodila u položaj modernog dužničkog ropstva. Uz to, postroženi su uvjeti za strane radnike koji uključuju obavezne zdravstvene preglede i cijepljenje prema hrvatskom nacionalnom programu. U sklopu integracijskih mjera, uvodi se i obavezan test poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma za državljane trećih zemalja, čime se želi olakšati njihova prilagodba i komunikacija.

Digitalizacija i transparentnost za budućnost

Cjelokupna reforma naslanja se na digitalizaciju administrativnih procesa. Prema nacrtu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, svi postupci, od podnošenja zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, odvijat će se putem središnjeg digitalnog sustava, vjerojatno platforme e-Građani. Time se smanjuje birokracija, povećava transparentnost i olakšava nadzor nad cijelim sektorom. Uvedeni su i obavezni rokovi za ponovnu kategorizaciju smještajnih objekata – svakih deset godina za privatne iznajmljivače te svakih pet godina za hotele i kampove – kako bi se osiguralo da kvaliteta usluge odgovara dodijeljenim zvjezdicama.

Poruka koju Vlada šalje ovim paketom mjera je nedvosmislena: sunce i more ostaju isti, ali pravila igre se temeljito mijenjaju. Za turiste to znači sigurniji i uređeniji, ali vjerojatno i nešto skuplji odmor. Za iznajmljivače i poslodavce to znači kraj poslovanja u sivoj zoni i obavezu poštivanja znatno viših standarda. Hrvatska se, čini se, konačno opredijelila za strategiju u kojoj kvaliteta ima prednost nad kvantitetom, a dugoročna održivost postaje važnija od kratkoročne zarade. Svi koji planiraju ljetovanje ili poslovanje u Hrvatskoj od 2026. godine nadalje, morat će se prilagoditi novoj stvarnosti.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

_{* uz korištenje AI-ja}