Iz Ministarstva financija stigla je ovih dana informacija o finaliziranju usklađivanja nužnog za ulazak Hrvatske u OECD. Misija OECD-a u Zagrebu ova dva dana predstavlja zadnji i najvažniji korak potreban za finalizaciju Izvješća II. Ekonomskog pregleda, što je jedina točka koja nas dijeli od ulaska u tu organizaciju.

Ciljna ravnina

“Ministarstvo financija od svih je tijela državne uprave uključeno u najveći broj OECD-ovih Odbora (devet) te je nositelj čak 41 pravnog instrumenta. Istodobno pripremamo zakonodavni okvir za strana ulaganja i porezni sustav, čime ćemo zaokružiti reformske napore u procesu pristupanja”, poručuju iz Ministarstva financija na LinkedInu.

Odbor za analizu gospodarskog razvoja sastaje se 14. listopada, a do tada će, uvjereni smo, biti sve spremno jer je Hrvatska ispunila sve zahtjeve za ravnopravno članstvo, dodaju iz Ministarstva koje vodi Marko Primorac. Predstavljanje dokumenta široj javnosti planirano je za siječanj 2026. i to će, ponavlja ministar Marko Primorac dokazati da je Hrvatska mala, otvorena, ali snažna ekonomija u krugu najrazvijenijih zemalja svijeta. Upravo je zato to jedan od glavnih strateških ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske, koji ćemo ispuniti, zaključuju iz Ministarstva financija.

Ministar Primorac nedavno je rekao kako su unutar OECD-a posebno prepoznati napori koje je Hrvatska poduzela u kontekstu razvoja tržišta kapitala, ali i iskoraka u upravljanju javnim poduzećima. Također je najavio dovršetak procesa uspostave provjere stranih ulaganja s ciljem zaštite nacionalnih interesa. Hrvatska je počela pregovore o pristupanju OECD-u u srpnju 2022. Diplomatski predstavnici imaju ključnu ulogu prvih predstavnika Hrvatske u svijetu te važnih osoba u njezinu promicanju kao pouzdanog gospodarskog partnera i destinacije prilika, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar tijekom Konferencije veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika RH.

Šušnjar je istaknuo tri strateška cilja Ministarstva gospodarstva – privlačenje investicija, energetska sigurnost te razvoj moderne i otporne industrije i poduzetništva. Govoreći o tri strateška cilja, ministar ih je detaljno predstavio i približio konkretnim primjerima. Istaknuo je da je u Hrvatska primila više od 54 milijarde eura stranih ulaganja, od čega je 32 posto ostvareno u posljednjih pet godina. Posebno je naglasio rast “greenfield” ulaganja, kao što su projekti tvrtki Jabil i FACC.

Ministar je naveo da akcijski plan za razdoblje 2024. i 2025. godine predviđa 103 mjere rasterećenja, čija je procijenjena vrijednost 364 milijuna eura, a cilj je poboljšanje poslovne klime kroz administrativno rasterećenje i smanjenje parafiskalnih nameta. Hrvatska, naveo je, ulaže više od 1,4 milijarde eura u energetsku infrastrukturu, dok prerađivačka industrija čini 20 posto BDP-a i zapošljava gotovo 230 tisuća ljudi. Obrambena industrija zapošljava oko 3.000 ljudi i ostvaruje godišnji izvoz od približno 70 milijuna eura.

Poziv diplomatima

“Hrvatska je pouzdan partner, atraktivna investicijska destinacija i zemlja koja gradi inovativno i otporno gospodarstvo”, naglasio je ministar, ujedno pozvavši diplomatsku mrežu da iskoristi svoj neposredan pristup i poznavanje poslovne kulture svojih zemalja domaćina kako bi aktivno promovirala hrvatske poduzetnike i lobirala za uklanjanje trgovinskih barijera.

Istaknuo je i da koordiniranom suradnjom Ministarstva gospodarstva i diplomatske mreže svaka inicijativa, od organiziranja poslovnih misija do pružanja konkretnih informacija investitorima, može biti maksimalno iskorištena.

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna