Najizraženija je razlika kod cijena stanovanja i režija, koje su kod nas u prosjeku čak 58% niže.
Razina potrošačkih cijena robe i usluga u Hrvatskoj je lani bila na 63,7 prosjeka Europske unije.
Dok naša kućanstva ukupno imaju nešto više od trećine nižu prosječnu razinu cijena za kućanstva nego prosječna u Uniji, u kategorijama poput hrane i bezalkoholnih pića ili odjeće i obuće cijene u Hrvatskoj su cijene tek neznatno niže od prosječnih na razini EU (hrana na 96,5%, odjeća i obuća na 99,5%). I komunikacijska dobra i usluge kod nas su tek nevelikih 9,4 posto ispod prosjeka EU.
Razina potrošačkih cijena robe i usluga u Hrvatskoj je lani bila na 63,7 prosjeka Europske unije.
Dok naša kućanstva ukupno imaju nešto više od trećine nižu prosječnu razinu cijena za kućanstva nego prosječna u Uniji, u kategorijama poput hrane i bezalkoholnih pića ili odjeće i obuće cijene u Hrvatskoj su cijene tek neznatno niže od prosječnih na razini EU (hrana na 96,5%, odjeća i obuća na 99,5%). I komunikacijska dobra i usluge kod nas su tek nevelikih 9,4 posto ispod prosjeka EU.
Relativno gledano, hrvatski građani u odnosu na ostatak EU imaju daleko niže cijene u kategorijama proizvoda i usluga u području zdravlja (na 53 prosjeka EU), ali najizraženija je razlika ipak kod cijena stanovanja i 'režija', koje su u prosjeku čak 58 posto ispod europskog prosjeka. Restorani i hoteli, rekreacija i kultura jeftiniji su nam za više od četvrtine (na 73,6% prosjeka EU), a približno toliko i nakon lanjskog povećanja trošarina od europskog prosjeka odudaraju i cijene kategorije alkohola i duhana.
Prema usporednom pregledu Eurostata, od članica EU s kojima se obično uspoređujemo, a to su zemlje srednje i istočne Europe odnosno one iz prethodna dva kruga proširenja, više ih ima nižu nego višu razinu cijena.
Susjedna Slovenija je pritom "najskuplja", s cijenama na razini 84,2 posto europskog prosjeka, dok su potrošna dobra i usluge uvjerljivo najjeftiniji u Bugarskoj i Rumunjskoj, koje su i još uvijek cijenama ispod polovice prosjeka EU; Bugarska je 2017. bila 44, a Rumunjska na 48,4 posto prosječne razine cijena u Uniji. Naš sjeverni susjed, Mađarska, još uvijek je više od 40 posto ispod europskog prosjeka cijena, dok su Hrvatskoj najbliže Češka i Slovačka (64 i 65 posto prosjeka), čija su gospodarstva u cjelini proteklih dvadesetak godina mnogo uspješnije konvergirala EU.
Već poslovično, raspon razina cijena među članicama EU je golem. Danska i Luksemburg su cijenama 41 posto iznad prosjeka, nasuprot Bugarske i Rumunjske s 56 i 52 posto ispod njega. Tako su u Danskoj, primjerice, cijene "restorana i hotela" i hrane čak 50-ak iznad prosjeka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne vidim u članku na koliko % su primanja? I ne prosjek, neko većine građana.
Moj standard u Njemackoj je skoro 5x veci… tj, nakon jako dobrog zivota, zastedim vise HR placa, a u HR bi prakticno jedva ostalo ista od troskova. Hrana u ducanima u HR je skuplja, kao i pdv, auti kostaju vise, kao i sva potrosacka roba.
Bitno je i ono sto ostane na kraju mjeseca…a nije isto imati 1000kn ili 1000+ eur.
Na placu dobrano preko 20 000kn, stvarno mi nije bitno jel mi frizer kojeg trebam 1 na mjesec 20 kuna skuplji u DE nego u HR. To mi je smijesno.
U HR, onaj koji nije rodjo, “holding”, javni sektor, tata mafijas, naslijedene nekretnine… manje vise to je tesko prezivljavanje.
Istina, znam i ljude koji u DE rade izvan struke, ali i s tim imaju vise nego bi ikada du su u struci imali u HR.
A odgovor na tvoje pitanje… za 90% u HR, troskovi su prakticno veci o primanja, zato i imamo mlade koji su prosjecno sa starcima do 40+.
Ne vidim u članku na koliko % su primanja? I ne prosjek, neko većine građana.
Uključite se u raspravu