Svi oni koji su se ikad upustili u poduzetničku avanturu, ali ne samo oni, itekako su svjesni važnosti poslovnog umrežavanja. Bez obzira na prednosti suvremenih tehnologija koje su olakšale komunikaciju, još je nezamjenjiv kontakt “uživo”, a posebno ako umrežavanje ima neki institucionalizirani karakter.
Poslovno umrežavanje je proces uspostavljanja obostrano korisnih odnosa s drugim poslovnim ljudima i potencijalnim klijentima ili kupcima. Glavni cilj umrežavanja je upoznavanje publike s vašim poslom. Uz malo sreće te osobe mogu postati vaši stalni klijenti. Umrežavanje vam također pomaže da upoznate svoje tržište, a to je prvi korak prema uspješnom marketinškom planu.
E sad, kad se umrežavanje “događa” na domaćem terenu, tada je sve nekako lakše. Postoje nepisana pravila poslovanja i dobrih običaja, lakše je uspostavljanje kontakata, a i činjenica što smo mala nacija zasigurno ima dodatnu težinu u kvalitetnijem uspostavljanju poslovnih odnosa. Margareta Klinčić Tremac i Filip Tremac godinama već žive u Londonu, a uz Margaretu supredsjednik Udruge hrvatskih britanskih profesionalaca ACBP (Association of Croatian British Professionals) je Krešimir Krajnović.
Hrvatska dopunska škola
Prvi izlazak u javnost udruga je obilježila još prije dvije godine domjenkom u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu, gdje im se prigodnim govorom obratio i hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji Igor Pokaz.
Vrijeme pandemije i složeno postpandemijsko razdoblje “udaljili” su nas pomalo jedne od drugih. Zato je lijepo vidjeti da je Hrvatska dopunska škola u Londonu od svibnja ponovno postaje mjesto susreta, igre i interakcije. O čemu se točno radi?
“Nakon četiri godine nastave isključivo na daljinu, Hrvatska dopunska škola u Londonu vratila se nastavi uživo. Time ponovno postajemo fizičko mjesto gdje se djeca, roditelji i šira zajednica mogu upoznati, družiti i učiti hrvatski jezik i kulturu kroz igru i interakciju. Program organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, a prostor i dodatne radionice osigurava Udruga hrvatsko-britanskih profesionalaca (Association of Croatian British Professionals – ACBP).
Hrvatska dopunska škola u Londonu djeluje još od 1994., ali je u pandemiji izgubila svoj prostor te se nastava održava isključivo na daljinu. Naša je velika želja da škola od iduće školske godine zaživi u hibridnom obliku – spajajući dva svijeta – te stvori uvjete za socijalizaciju i druženje djece u i oko Londona, ali isto tako omogućiti djeci u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu i šire da se povežu putem video-veze. Vjerujemo da će škola biti katalizator brojnih budućih projekata i događanja usmjerenih na čuvanje jezika, kulture i identiteta”, rekla je za Poslovni vikend Margareta Klinčić Tremac.
(Association of Croatian British Professionals) / PD
Margareta je jedan od osnivača i su-predsjednica Udruge hrvatsko-britanskih profesionalaca (Association of Croatian British Professionals – ACBP). Objasnila nam je koje aktivnosti podrazumijeva ACBP.
“Ponosna sam što je danas ACBP ključna platforma za povezivanje hrvatske dijaspore u Ujedinjenom Kraljevstvu. Imamo 600 članova te aktivno potičemo profesionalno umrežavanje, razmjenu znanja te razvoj poduzetničkih i kulturnih inicijativa. Osim rada s pojedincima, gradimo partnerske odnose s ključnim organizacijama poput hrvatske i britanske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) i Udruge hrvatskih studenata u inozemstvu”, objasnila je.
ACBP aktivno radi na fundraising kampanji kako bi osigurali dugoročnu održivost škole. Margareta otkriva u kojoj su fazi s prikupljanjem sredstava.
“Kampanju smo pokrenuli ovog proljeća s planom da do kraja ljeta osiguramo potrebna sredstva za iduću školsku godinu i dugoročnu održivost škole. Djelujemo kao neprofitna Community Interest Company (CIC), što znači da se sav višak prihoda reinvestira u dobrobit zajednice. Operativni troškovi škole u Londonu za jednu školsku godinu dostižu minimalno 80.000 funta, od čega se najveći dio odnosi na osiguravanje i opremanje prostora te plaće učitelja/učiteljica. Dugoročna održivost uvelike ovisi o našoj sposobnosti da osiguramo višestruke izvore financiranja stoga pozivamo sve roditelje i članove zajednice da se uključe – bilo kroz financijsku podršku, volontiranje ili suradnju – kako bismo zajedno izgradili snažnu i dugoročno održivu školu za buduće generacije.
Zainteresirani mogu podržati kampanju ili saznati više slanjem upita na acbp@acbp.co.uk.”, otkriva Margareta.
Tri ambiciozna cilja
Lohično je priupitati jesu li u svom poduhvatu zatražili potporu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova…
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pružaju nam snažnu podršku, a predstavnici veleposlanstva često sudjeluju u našim aktivnostima. Također smo se prijavili na natječaje nekih drugih institucija poput Britanskog veleposlanstva u Zagrebu te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kako bismo osigurali institucionalnu potporu za naše projekte”, poručuje Margareta.
Procjenjuje se da u Britaniji živi između petnaest i dvadeset tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Koji bi bio cilj ACBP-a? “Dugoročno, imamo tri vrlo ambiciozna cilja – povećati broj članova, osigurati financijska sredstva za djelovanje udruge kako bismo proširili spektar aktivnosti i osigurali dugoročnu održivost, te osigurati vlastiti prostor. Vezano uz broj članova, naš cilj je kroz prvih pet godina dotaknuti barem 10 posto naše zajednice u UK i vjerujemo da smo na dobrom putu da to i ostvarimo.
Nakon prve dvije godine djelovanja već brojimo preko 600 aktivnih članova. Drugo, velika točka ovdje je i Hrvatska dopunska škola i njena dugoročna održivost. Školu na daljinu trenutačno polazi 45 školaraca, a u pilot projekt je uključeno njih još 25. Na temelju ankete među našim članovima procjenjujemo da postoji barem još 80 obitelji koje bi se željele uključiti u program, gotovo svi u nastavu uživo. Naposljetku, naš je veliki cilj osnovati Hrvatsku kuću u Londonu kao centar zajednice, jezika i kulture”, otkriva Margareta.
Osnivanje “Hrvatske kuće” u Londonu, kao centra hrvatske zajednice, jezika i kulture, složen je poduhvat. Margereta nam je otkrila kako teku pripreme za taj poduhvat. “Radimo na modelu održivog, multifunkcionalnog centra koji bi obuhvatio učionice za dopunsku školu, kulturno-društveni prostor, coworking-zonu, dvoranu za događaje te hrvatski gastro-kutak. Za inicijalnu fazu potrebno je oko 100 tisuća eura. To bi pokrilo troškove najma za prvu godinu, zatim troškove adaptacije, opreme, programa i promocije. Dugoročna održivost predviđa prihodovne modele poput simboličnih članarina, najma prostora za događanja, prihoda od kafića/restorana, donacija i prijava na EU i UK fondove.
Nešto takvo nije neka velika novost, napominjemo da slične centre imaju i druge nacionalne manjine u Londonu, npr. srpska ili poljska zajednica. Imamo velike i ambiciozne planove, a sljedeći prirodan korak u realizaciji ovog projekta bilo bi otvaranje hrvatskog restorana, odnosno gastronomskog centra u Londonu. To ne možemo sami te bismo rado surađivali s profesionalcima iz ugostiteljskog sektora”, otkriva Margareta.
Mjesto okupljanja
Objašnjava i cilj djelovanja Hrvatske kuće u Londonu. “Cilj Hrvatske kuće je postati središnje mjesto okupljanja hrvatske zajednice u Londonu – kroz obrazovanje, kulturu, gastronomiju i poduzetništvo. Hrvatska kuća bila bi trajni dom naše zajednice i točka susreta hrvatske kulture, jezika i poslovnih inicijativa u Ujedinjenom Kraljevstvu. Želimo stvoriti prostor koji će služiti kao oslonac budućim generacijama u njegovanju hrvatskog identiteta te jačanju veza između dvije države. Konačan cilj je stvoriti samoodrživu platformu.”, otkriva Margareta. Koliko je hrvatska poslovna zajednica uopće aktivna u Londonu i kakva je percepcija Hrvatske kao investicijske destinacije u Britaniji?
“Hrvatska poslovna zajednica u UK-u je vrlo aktivna, ali i prilično raspršena. Prije osnutka ACBP-a, nedostajala je infrastruktura za koordinaciju interesa i povezivanje subjekata na relaciji UK-Hrvatska. ACBP je ispunio tu prazninu i nastavljamo graditi mostove između zajednica. Pri tome radimo sa širokim brojem partnera i sestrinskih organizacija. Neke od njih su Association of Croatian American Professionals (ACAP), British Croatian Society (BCS), British Croatian Chamber of Commerce (BCCC), British Business Chamber Croatia (BBCC), Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Med&X, Croatian Swiss Economic Club (CSEC), ZajednoSwiss, Udruga Penkala, Udruga hrvatskih studenata u inozemstvu (UHSI) i mnogi drugi. Što se tiče percepcije Hrvatske kao investicijske destinacije, ona je u UK-u umjereno pozitivna.
Britanska poslovna javnost Hrvatsku vidi kao stabilnu članicu EU s posebnim potencijalom u turizmu, IT-u i specijaliziranim nišama. No, za snažniji interes potrebno je dodatno brendiranje Hrvatske, smanjenje administrativnih prepreka i snažnije povezivanje s britanskim investitorima. Formiranje Hrvatske kuće vidimo kao strateški korak prema tom cilju”, zaključuje Klinčić Tremac.
