Hrvatska je treća u Europskoj uniji prema intenzitetu rasta zapošljavanja u posljednjih godinu dana, pokazuju ovih dana objavljeni podaci Eurostata.

“Ispred Hrvatske tek su Malta i Irska”, pišu analitičari Erstea, uz dodatak kako hrvatski rast od 2,9 posto na godišnjoj razini znatno nadmašuje prosjek u Srednjoj Europi.

Krajem svibnja ove godine broj zaposlenih u Hrvatskoj dosegao je čak 1,76 milijuna, što je najviša razina od 1991. godine. Riječ je o povijesnom rezultatu koji pokazuje kontinuirani rast radno aktivnog stanovništva i oporavak tržišta rada nakon godina stagnacije.

Dominantni sektori

Ovaj pozitivan trend najviše dolazi iz sektora trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva te zdravstva i socijalne skrbi. Sve više građana ima aktivan radni status i uplaćuje doprinose u mirovinski sustav, što dugoročno može utjecati i na stabilizaciju mirovinskog fonda. Iako se još ne približavamo rekordima iz bivše države kada je broj zaposlenih bio znatno veći, spomenuta brojka daje razloga za optimizam. Posebno se ističe kako povećanje zaposlenosti dolazi unatoč izazovima poput iseljavanja i demografskih gubitaka.

Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju svibnja evidentiran je u trgovini na veliko i na malo, oko 257 tisuća prerađivačkoj industriji (251.000), građevinarstvu (155.000) i obrazovanju (132.000), navodi HZMO.

Najviše novozaposlenih i dalje su strani državljani. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je u ožujku izdano više od 19 tisuća radnih dozvola za strane državljane izvan EU, od čega se 12 tisuća odnosi na turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo. U svibnju je objavljen podatak prema kojemu je broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj pao ispod psihološke granice od 80 tisuća, potvrđujući nastavak pozitivnog trenda na tržištu rada.

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem ožujka 2025. u evidenciji je bilo 90.729 nezaposlenih, no s obzirom na ubrzani sezonski rast zapošljavanja i dodatne administrativne pomake, broj je već u travnju spustio ispod 80 tisuća.

Usporedba podataka iz ožujka 2025. s istim mjesecom prethodne godine pokazuje pad nezaposlenosti od 16,8 posto, odnosno 18.363 osobe. U odnosu na veljaču ove godine, broj nezaposlenih smanjen je za 5.584 osobe, ili 5,8 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pozitivan trend bilježe gotovo sve demografske skupine, osobito žene i stariji. Broj nezaposlenih žena smanjen je za 22,9 posto (48.198 ukupno), dok je kod muškaraca pad iznosio 8,7 posto (42.531 ukupno). Najizraženiji relativni pad zabilježen je među osobama od 55 do 59 godina (26,7 posto), a najmanji kod mladih između 20 i 24 godine (8,5 posto).

“Promatrajući zemlje, Hrvatska je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta zaposlenosti u cijelom EU (2,9% u odnosu na prethodnu godinu i 1 posto u odnosu na tromjesečje). Češka i Mađarska bile su druge dvije zemlje srednje i istočne Europe koje su zabilježile rast zaposlenosti u broju osoba u prvom tromjesečju 2025. na godišnjoj razini (1,1% u odnosu na prethodnu godinu i 0,3% u odnosu na prethodnu godinu).”, pišu analitičari Erste Grupe.

Rast i na razini EU

Međutim, u Mađarskoj je zaposlenost stagnirala u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2024. U ostatku regije rast zaposlenosti opao je – najizraženije u Rumunjskoj i Poljskoj. U Rumunjskoj je zaposlenost pala za 4,4% u odnosu na prethodnu godinu i 2,1 posto u odnosu na prethodni kvartal. Nadalje, stope nezaposlenosti porasle su i u Rumunjskoj i u Poljskoj. Sveukupno, međutim, uvjeti na tržištu rada ostaju relativno teški.

U prvom tromjesečju 2025. broj zaposlenih osoba u Europskoj uniji povećao se za 0,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što odgovara rastu od 0,2 posto u odnosu na tromjesečje u eurozoni (sezonski prilagođeni podaci). U EU je rast zaposlenosti u broju osoba iznosio 0,4 posto u odnosu na prethodnu godinu i stagnirao je u odnosu na prvo tromjesečje 2025.