“Hrvatska je predzadnja u Europi po količini proizvedene sunčane energije po stanovniku”

Autor: Josipa Ban , 05. travanj 2023. u 16:17
Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Šegon je istaknuo da podaci o sunčanim elektranama u Hrvatskoj govore da se stvari kreću na bolje, ali ako ih usporedimo s onima iz 2021., ne možemo biti zadovoljni.

Zemlje u regiji imaju mnogo posla na modernizaciji elektroenergetske mreže, posebno kada se u obzir uzme integracija obnovljivih izvora energije, poručeno je s panela na kojem se raspravljalo o modernizacija elektroenergetske infrastrukture u regiji u sklopu konferencije Poslovnog dnevnika.

Regiju karakterizira veliki broj relativno malih elektroenergetskih sustava koji su dobro povezani, pojasnio je Dražen Balić, s Energetskog instituta Hrvoje Požar. Što se pak izazova tiče, oni su i tehnički i administrativni, rekao je Balić. Tehnički se odnose na mogućnost integracije obnovljivih izvora energije, a administrativni na još uvijek otežan priključak na mrežu i puštanje elektrane u pogon. Planovi su svih država revitalizirati sustav jer je potencijal obnovljivih izvora energije velik, a infrastruktura bi ga trebala pratiti. Zajednička karakteristika zemalja u regiji je i činjenica da su sve, osim Slovenije, prilično usporene u modernizaciji infrastrukture u odnosu na zadane ciljeve, rekao je Tomislav Capuder, zamjenik predstojnika Zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo (FER).

A modernizacija pretpostavlja, dodao je, poboljšanja na mreži kao i davanje mogućnosti priključaka građanima kako bi mogli biti energetski neovisni. Capuder je upozorio i da toplinska energija u Hrvatskoj čini veći udio od električne, a država primjerice, gotovo uopće ne radi na njezinoj dekarbonizaciji, odnosno dobivanju toplinske energije iz zelenih izvora. Najučinkovitiji način dekarbonizacije bio bi, rekao je, elektrifikacija sustava. Međutim, svi projekti modernizacija stoje. Za to pak nema razloga zato što, zahvaljujući europskih fondovima, rekao je Dražen Balić, sredstva ima.

“Potrebno je adekvatno pripremiti projekte. Tako da ih je administrativno moguće provesti i da mogu aplicirati”, istaknuo je.

Sve ove projekte, složni su sudionici panela “Modernizacija elektroenergetske infrastrukture u regiji”, trebalo bi provoditi znatno brže. Capuder optimistično vjeruje da bi za deset godina mogli imati modernu i naprednu mrežu. No situacija je trenutno dosta loša. “Dugo se čeka donošenje podzakonskih akata, investicije su vrlo skoro”, rekao je te dodao da jedina konkretna stvar koju imamo subvencioniranje cijene električne energije i plina, što je politika koja ne potiče građane da ulažu u obnovljive izvore energije.

Sve je presporo u Hrvatskoj zato što se, smatra Ivo Čović, iz Udruženja OIE Hrvatske gospodarske komore (HGK), procesi ne vode centralno pa svaki sudionik, od regulatora, operatora sustava, investitora, financijera do građana, gleda samo iz svog kuta. “Tako su se stvorile negativne predodžbe o sustavu, a trebalo bi biti potpuno suprotno. Operateri sustava bi trebali osigurati uvjete da se sva energija koja se proizvede iz OIE i ubaci u mrežu. No za to je potrebna adekvatna procedura i jasni propisi”, rekao je Čović, upozorivši da toga u Hrvatskoj nedostaje.

“Kada propisi nisu harmonizirani imamo lutanje. A što se tiče OIE država kasni u njihovom donošenju, a kada ih i donese onda ih prečesto mijenja” rekao je Čović istaknuvši da zbog svih navedenih razloga Hrvatska praktički od 2016. nema ozbiljnijih projekata u OIE. “Ne mogu se oteti dojmu da uredba o korištenju državnog zemljišta za gradnju postrojenja za OIE, koja je trebala biti donesena 2016., namjerno nije donesena, jer evo niti dan danas je nemamo”, rekao je Čović.

Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), također je upozorio na problem s propisima u Hrvatskoj, istaknuvši da je tek nedavno, i to prvi put, uz energetsku strategiju donesen i program provedbe s jasnim planom aktivnosti i načinom financiranja. Šegon je istaknuo da podaci o sunčanim elektranama u Hrvatskoj govore da se stvari kreću na bolje, ali ako ih usporedimo s onima iz 2021., ne možemo biti zadovoljni. Hrvatska je tako, iznio je Šegon, predzadnja u Europi po količini proizvedene sunčane energije po stanovniku. “HEP-u ćemo dati 900 milijuna eura poreznih obveznika, a istovremeno ne ulažemo u sunčane elektrane koje bi mogle sniziti cijenu električne energije. To je paradoks”, kaže Šegon.

Na konferenciji je sudjelovao i Dragan Kujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, koji je otkrio stanje u elektroenergetskoj mreži Crne Gore. “Prioritet nam je ulaganje u pametne mreže”, rekao je Kujović. Istaknuo je i da je crnogorski operater elektroenergetskog sustava realizirao projekt strateškog partnerstva s Italijom, a koji mu je, u konačnici, bitno popravio financijske rezultate.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Solarni sistemi su jako skupi, tj bez subvencije neisplativi, subvenciju bolje u nešto korisnije iskoristit, a zauzimaju veliki prostor. Treba vjetroelektrane forsirati sada su već snage 7 MW

organizator
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner

New Report

Close