Ranije ovog tjedna, Eurostat je objavio demografske podatke za prethodnu godinu, potvrđujući trend starenja stanovništva diljem Europske unije, a sukladno tim podacima Hrvatska je neslavni rekorder u regiji.

Najstarije stanovništvo u Srednjoj i Istočnoj Europi koncentrirano je u bivšoj Jugolsaviji, posebno u Hrvatskoj (45,4), Sloveniji (45,2) i Srbiji (45,2).

Regija sve starija
Te su zemlje također zabilježile porast srednje dobi u posljednjih deset godina, u rasponu od dvije do dvije i pol godine.

“Zanimljivo je da sve zemlje Srednje i Istočne Europe imaju porast srednje dobi veći od prosjeka EU. Očekuje se da će ovi demografski razvoji vršiti sve veći pritisak ne samo na sustave socijalne skrbi već i na šire gospodarske rezultate u narednim godinama.”, poručuju analitičari Erste Grupe.

Najmlađe stanovništvo nalazi se u Irskoj, Luksemburgu i Malti, gdje je srednja dob i dalje ispod 40 godina. Unutar Srednje i Istočne Europe, Slovačka ima najmlađi demografski profil, s srednjom dobi od 42,6 godina. Međutim, Slovačka je također doživjela najveći porast srednje dobi u posljednjem desetljeću (+4 godine), što je svrstava uz Grčku, Italiju, Portugal i Cipar.

Dakle, po svemu ovome očito je da će se uvoz radne snage nastaviti i u godinama pred nama. Hrvatska, gledajući postotak prvih dozvola za boravak stranim radnicima, još u 2023. godini postala europski prvak u uvozu radne snage. S jedne strane podatak kako 95 posto svih dozvola za boravak odlazi stranim radnicima govori o izuzetnoj prilagodljivosti hrvatskog tržišta rada, ubrzanom rastu naše male i otvorene ekonomije, ali i strukturnim odnosno političkim izazovima koje je već otvorio pomalo stihijski uvoz radnika.

Na razini Unije samo je 34 posto prvih dozvola za boravak izdano onima koji dolaze u potrazi za poslom, pa se hrvatskih 95 posto doima kao vrlo upečatljivi podatak, pri čemu upada u oči da Hrvatsku prema tom statističkom pokazatelju prate Litva (84 posto) i Rumunjska (78 posto). U Hrvatskoj je registrirano oko 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika.

Međutim, dobri poznavatelji upozoravaju na jedan drugi problem, da taj agencijski posao mogu raditi i druge tvrtke koje se ne nalaze u tim registrima. Hrvatska udruga poslodavaca i Institut za istraživanje migracija održali su prošloga tjedna konferenciju na kojoj se govorilo potencijalu multikulturalnih timova u hrvatskim tvrtkama, a poslodavcima i javnosti je predstavljeno i prvo veliko istraživanje o stranoj radnoj snazi u Hrvatskoj.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Rezultate istraživanja o stranim radnicima u Hrvatskoj predstavila je dr.sc. Iva Tadić iz Instituta za istraživanje migracija. Riječ je o prvom velikom kvantitativnom istraživanju o stranim radnicima iz Azije i Afrike u Hrvatskoj, provedeno u suradnji s istraživačima iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala.

Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2024. i siječnja 2025. godine, kombinirajući online i terensko istraživanje. U istraživanju je sudjelovalo 400 stranih radnika poglavito iz Filipina (38 posto), Nepala (26 posto) i Indije (20 posto), a prema sektoru zaposlenja, većina sudionika radi u prijevozu (22 posto), ugostiteljstvu (19 posto) i graditeljstvu (17 posto).

Što kažu strani radnici?
Kao glavni razlog dolaska u Hrvatsku navode ekonomske razloge, a gotovo 90 posto sudionika istraživanja izjavilo je da financijski pomaže svojoj obitelji u državama porijekla. Vezano uz planove za budućnost, 32 posto namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina, 23 posto između 6 i 10 godina, 20 posto planira ostati do mirovine, a 19 posto želi ostati u Hrvatskoj do kraja života. Istraživanje je pokazalo kako 55 posto sudionika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku.

Strani radnici najviše su zadovoljni zdravljem, a najmanje životnim standardom, a unatoč preprekama na koje su naišli, 34 posto stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala.