Potencijal koji Hrvatska ima u vinogradarstvu i vinarstvu nije iskorišten ni u tragovima. Davne 1888. vinogradi su pokrivali 170.000 hektara. Još 1975. vinogradi se prostiru na 80.000 ha, dok Upisnik proizvođača (korisnika poticaja) grožđa, vina i voćnih vina za 2007. otkriva da je Hrvatska imala 15.861 hektar vinograda sa 74,899.018 rodnih trsova i 16.317 proizvođača. Mrvu optimizma daje novi katastar vinograda, nastao ortofoto snimanjem 15 županija, pod vinogradima je 19.480,50 hektara. U ostalih šest županija snimanje je završeno, no rezultati nisu objavljeni, zbrojit će se još neka tisuća hektara. Sve to nedostatno je za aktualnu dvojbu: hoće li 30-40 tisuća hektara, što je definitivno minimum vinograda za Hrvatsku, ostati (ne)dohvatljivo prije članstva u EU.
Obnova starih vinograda
Od planiranih 13.500 novih ha vinograda u prošlom mandatu Vlade podignuto je tek 5750,42 ha. Prednjači Istra sa 1202 ha, prate je Vukovarsko-srijemska (935,20 ha) te Osječko-baranjska sa 853,59 hektara. Ličko-senjska županija sa skromnih 3,7 ha na začelju je liste županija s novim vinogradima. “S tim tempom sadnje ne obnavljamo ni stare vinograde”, tvrdi Franjo Francem, predsjednik Društva hrvatskih enologa i direktor vinarstva u Agrokoru. Saditi treba, kaže, i ne osvrtati se na poruke EU o krčenju viška hektara, Hrvatska mora osnažiti svoj vinogradarski fond. Raduje ga što se konačno aktivirala i južna regija. Osvajaju se zemljopisno vrijedni položaji uz more, područja gdje izvrsno uspijevaju autohtone sorte (Hrvatska ih ima 130), koje mogu biti jaka ulaznica na zahtjevno svjetsko tržište. Hrvatska već ima odličnih vina, problem su količine. Francem ističe da su zamjetni pozitivni trendovi razvoja i segmentacije domaćeg tržišta. Sve izraženija je potražnja za kvalitetnim vinima. Traže se vina posebne kakvoće, proizvedena u malim količinama. Ta se posebnost skuplje plaća, a tržišni zaokret svjedoči o sazrijevanju navika potrošača. Do 30. rujna 2007., prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, u promet je stavljeno 450.000 hl vina. Na kvalitetna vina odnosilo se 60 posto, udjel stolnih bio je 33, a vrhunskih pet posto, dok je ostatak raspoređen na pjenušava, specijalna i voćna vina. Godinu prije hrvatski su vinari ukupno proizveli 774.000 hl vina.


Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu